Ulazak Hrvatske u Europsku uniju znači korjenitu promjenu poslovanja u svim granama prijevoza. Doduše, neke su zbog svoje prirode i primjenjivog međunarodnog okvira prošle liberalizaciju znatno ranije od drugih. Tako je primjerice zračni prijevoz prometna grana s vjerojatno najviše izraženim međunarodnim obilježjem: još od završetka drugog svjetskog rata reguliran je međunarodnim konvencijama koje su potom prenošene i razrađivane kroz domaće propise, a stvaranjem Europske ekonomske zajednice zadnjih 30 godina primjenjivi propisi dodatno su unificirani: prvo je regulatornim paketom europskih propisa liberaliziran zračni prijevoz unutar EEZ (danas EU), s čime je paralelno išla i harmonizacija sigurnosnih i zaštitnih pravila (safety i security), da bi potom bio liberaliziran i dio aerodromskih djelatnosti, s ciljem da isti put prođu i pružatelji usluga u zračnoj plovidbi (kontrola leta).
Na navedeni način teži se stvaranju jedinstvenog tržišta koje ima za cilj optimizirati letenje, smanjiti troškove kao i utjecaj na okoliš, a istovremeno potrošačima omogućiti veći izbor kada planiraju svoje putovanje. Sve navedeno pak ne može biti ostvareno ako primjenjivi regulatorni okvir ne dopusti istovremeno europskom prijevozniku da postane konkurentan na globalnom tržištu, u utakmici s prijevoznicima čiji su primjenjivi propisi znatno slabiji, ponekad i nepostojeći.
Uzevši sve navedeno u obzir, industriji je potrebno omogućiti jasan i učinkovit pravni okvir unutar kojeg su zahtjevi jasni, kao i moguća adekvatna zaštita. Prije svega je potrebno prepoznati specifičnost pravnog okvira koji se odnosi na promet u svim njegovim nijansama: kako po pitanju samih operatora (novi poslovni modeli poput niskotarifnih prijevoznika, brze željeznice, pa i multimodalnog prijevoza) i infrastrukture (aerodroma, pomorskih luka, željezničke pruge), i po pitanju osoblja čiji je posao s obzirom na mogući utjecaj na sigurnost prometa, kao i izloženost stresu, potrebno urediti posebnim propisima na način da isti propiše više zahtjeve, ali i specifična prava.
Stoga se hrvatski prijevoznici moraju ubrzano pripremiti za liberalizaciju putničkih usluga. U praksi će to značiti uvođenje javnog nadmetanja za dodjelu ugovora o javnim uslugama kojima će se regulirati sufinanciranje dijela putničkih linija. U budućnosti možemo očekivati još više ograničenja vezanih uz mogućnosti korištenja specifičnih državnih potpora u sektoru prometa, što će zasigurno zahtijevati odgovarajuće pripreme ili čak strukturne promjene u hrvatskom prometnom sektoru.
“U informacijsko doba prava snaga leži u pravodobnoj informaciji, kako bi prijevoznici na vrijeme mogli prilagoditi poslovanje i anticipirati probleme, a ne se snalaziti nakon što su se uvjeti poslovanja i propisi koji ih reguliraju već promijenili. Ako ne pratimo propise, ne možemo ni biti konkurentni, kako na domaćem tako ni na jedinstvenom europskom tržištu. Treba biti brži od konkurencije i zgrabiti prilike u vrlo dinamičnom svijetu transporta”, istaknula je Ana Kapetanović, specijalista zrakoplovnog prava iz Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo i članica organizacijskog odbora konferencije INTRANSLAW Zagreb 2015.
Kako bi omogućili svima u transportnoj industriji da na jednom mjestu dobiju sve relevantne informacije o aktualnim propisima, problemima i rješenjima iz prakse, u Zagrebu će se 15. i 16. listopada održati konferencija INTRANSLAW Zagreb 2015.
Na konferenciji, koja se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture te Ministarstva vanjskih i europskih poslova, stručnjaci iz prakse i akademskog sektora pokušat će ukazati na sve probleme s kojima transportna industrija susreće u praksi i kako ih riješiti. Okupljenima će se pružiti kvalitetna analitička podloga kako bi se sagledala “šira slika”, strateški pomaci i opredjeljenja u idućem periodu, ali i trendovi izjednačavanja uvjeta poslovanja između različitih grana prijevoza, što se upravo provodi u EU.
Poznavanjem procesa, pogrešaka i problema koja je u nekom području ranije prošlo npr. brodarstvo, uvođenjem sličnih pravila i standarda u npr. željeznički sektor može se iste greške izbjeći i time uštedjeti mnogo novca. Samo treba imati informaciju na vrijeme.
INTRANSLAW Zagreb 2015 želi biti upravo to – prvo specijalizirano mjesto u Hrvatskoj i regiji za razmjenu informacija, znanja i najboljih praksi stručne javnosti.
Više o samoj konferenciji možete pronaći na službenim stranicama INTRANSLAW Zagreb 2015.
