Još od razdoblja pretpristupnih pregovora i ulaska u Europsku uniju Hrvatska nije imala ovako snažan opseg zakonodavnih promjena kao postojeći koji prati poreznu reformu. S početkom iduće godine na snagu stupa 15 novih ili izmijenjenih poreznih zakona koji će se dotaknuti uvjeta života i rada svih poreznih obveznika, podjednako građana i tvrtki.
Najveću financijsku težinu i dugoročni utjecaj imaju promjene u sustavu poreza na dohodak, dobit i PDV-a. Porezno rasterećenje plaća provedeno je kroz povećanje neoporezivog osobnog odbitka na 3800 kuna mjesečno te jačanje odbitaka za djecu i uzdržavane članove obitelji.
Ministarstvo financija procjenjuje da od siječnja iduće godine porez na dohodak neće plaćati oko 1,5 milijuna hrvatskih građana, među kojima prevladavaju umirovljenici s mirovinama manjim od 3800 kuna, zaposleni s nižim plaćama, kao i oni za hrvatske prilike s nešto višim plaćama ako imaju najmanje troje djece.
Razlika u primanjima ovisi o nizu elemenata: početnoj bruto plaći, broju uzdržavanih članova obitelji i mjestu prebivališta, odnosno prirezu koji se plaća u pojedinim gradovima i općinama. Velika većina građana koji zarađuju manje od prosječne plaće uopće neće plaćati porez, a ostalima će se povišica kretati od nekoliko kuna do dvije tisuće kuna za neto plaće koje se kreću oko 20 tisuća kuna.
Rasterećenjem većih plaća kroz spuštanje najveće porezne stope na 36 posto i dizanjem poreznog razreda za primjenu te stope oslobađa se prostor za nagrađivanje stručnjaka i privlačenje investitora koji ciljaju na visokosofisticirane industrije.
Hrvatska, po službenim podacima DZS-a, ima oko 60.000 zaposlenih koji mjesečno zarađuju više od 10.000 kuna neto. Na toj razini plaća povišica je, ovisno o broju djece, od 100 do 400 kuna, no problem ovakvog povećanja plaća je što ono zaobilazi ljude čija su primanja toliko niska da ni sad ne plaćaju poreze – 300.000 radnika vrti se oko minimalca.
Ministarstvo financija procjenjuje da će kompletan porezni paket tvrtkama i građanima ostaviti oko dvije milijarde kuna, koje će se većim dijelom preliti prema višem srednjem sloju i bogatijima, a da bi siromašnijima kompenzirali razliku, išlo se na smanjenje PDV-a za struju i odvoz smeća te povećanje minimalne plaće.
Roditelji s više djece doista su dobili velike porezne stimulacije, no druga je stvar kolika su im bruto primanja i mogu li ih iskoristiti. Nadalje, od iduće će se godine povećati rodiljske naknade za drugih šest mjeseci na 4000 kuna za zaposlene i 2328 kuna za nezaposlene majke.
Priprema se kompenzacija i za nestanak porezne olakšice za prvu nekretninu, ali šteta je što najavljene subvencije za kupnju stanova nisu krenule od početka godine. Povećanje PDV-a u ugostiteljstvu nije dobra vijest ni za ugostitelje ni za njihove goste, a kad se isključi ta branša i šećerna industrija, ostali poduzetnici trebali bi biti u plusu.
Nova bi porezna pravila trebala biti prohodnija i jednostavnija za primjenu, s osjetnim smanjenjem poreza na dobit kod malih poduzetnika. Svima ostalima država ide naruku povoljnijim poreznim tretmanom nabave i korištenja službenih automobila, kako u poslovne tako i u privatne svrhe.
>> 'Jedinice lokalne samouprave uvijek su pazile da se ne generira deficit'
Ova porezna reforma znaci,da u stvari nema reforme!