Nova raspodjela moći i utjecaja u državi prebacila se i na centralnu banku. Šef SDP-a Zoran Milanović otkrio je da je i mjesto guvernera predmet postizborne političke trgovine, što je donekle ostalo u sjeni velikih dvorskih obrata. Milanović tvrdi da je uz ministarska mjesta i pozicije u važnim državnim sustavima Most zatražio da mu se dodijeli i čelno mjesto guvernera Hrvatske narodne banke. Slična se informacija u srijedu pojavila i nakon dogovora Mosta s HDZ-om.
To se ne radi
Milanović je čelnicima Mosta odgovorio da je ta pozicija trenutačno zauzeta, no ostavio je prostor za razgovor nakon što sadašnjem guverneru istekne mandat, u srpnju 2018.! Izvori iz Mosta kazali su u srijedu novinarima da je sličan odgovor dao i Karamarko! Valja se nadati da će ova trgovina ostati tek tužni podsjetnik na postizbornu trgovinu u kojoj se u igri našla i institucija koja po svojom funkciji mora biti izvan političkog utjecaja. Guverner je faktički nesmjenjiv, čime se štiti neovisnost centralne banke.
– Monetarna se politika može kritizirati, i ja to često činim, no pozicija guvernera ne bi smjela biti predmet bilo kakvog političkog utjecaja. Guverner i središnja banka imaju zakonom zagarantiranu neovisnost, a mandat guvernera ciljano je postavljen na šest godina kako ta pozicija ne bi bila predmet političkih uplitanja – komentira Marijana Ivanov, profesorica s katedre za monetarnu politiku Ekonomskog fakulteta, na kojoj se nalazi i ekonomski strateg Mosta Ivan Lovrinović koji zacijelo cilja na to mjesto.
– Kroz povijest se pokazalo da, gdje god središnje banke nisu bile neovisne, to je rezultiralo različitim monetarnim poremećajima koji su bili vezani upravo uz pokušaje izvršne vlasti da preko monetarne politike ostvaruje svoje političke i socijalne ciljeve – kaže Ivanov. Reagirao je jučer i HNB rekavši da je središnja banka "po Ustavu samostalna, neovisna te da o svom radu izvješćuje Sabor". U prijevodu, da bi smijenila guvernera, nova bi vlast morala mijenjati Ustav, a tako nešto ne bi prošlo bez velikog loma.
Dužni na sve strane
"Zakonom o HNB-u određen je pravni okvir djelovanja hrvatske središnje banke. Taj je pravni okvir potpuno usklađen s pravnim standardima Europske unije, posebno u dijelu koji se odnosi na stupanj neovisnosti središnje banke i na cilj Hrvatske narodne banke te su njime stvoreni preduvjeti za nesmetano funkcioniranje HNB-a u okviru Europskog sustava središnjih banaka", navelo je rukovodstvo HNB-a, a Vujčić tvrdi da se podložnost središnjih banaka političkom utjecaju, odnosno pretakanje političkih interesa u monetarnu politiku pokazalo skupim za nacionalna gospodarstva. Bivši ministar financija Slavko Linić ističe da je problematično razgovarati o nečemu što se kosi s domaćim propisima, ali i obavezama koje Hrvatska ima kao članica EU.
– Tiskanje novca i drukčiju monetarnu politiku ne bi prihvatili ni Europska komisija, ni Europska središnja banka, ni MMF. Kao veliki dužnik Hrvatska ovisi o ocjenama tih institucija, dio smo zajedničkog tržišta i zajedničkog monetarnog sustava i zato je takav razgovor besmislen. Glavni problem Hrvatske nije monetarna, nego fiskalna politika – kaže Linić, a HNB ponavlja da njihova neovisnost ne bi trebala biti predmet političkih ciklusa i pregovora. Ona se temelji na četiri oblika neovisnosti: financijskoj, institucionalnoj, funkcijskoj te osobnoj, koja jamči zaštitu dužnosnika HNB-a od vanjskih pritisaka.
>>Vujčić kreće u tiskanje kuna: Nove kune posuđivat će bankama na 2-3 godine
>>Guverner Vujčić podržao većinu Mostovih ekonomskih reformi
Ako znamo da je Vujčić Milanovićev prijatelj i njegov igrač u HNB-u, čemu nejasnoća.