Semafor pravosuđa u EU 2014. pojedini mediji, osobito oni s naslovima o hrvatskom pravosuđu kao najgorem u Europi, pogrešno su čitali, zajednički je zaključak predstavnika naših triju vlasti, predsjednika Vrhovnog suda Branka Hrvatina, ministra pravosuđa Orsata Miljenića i predsjednika saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Peđe Grbina.
Odgovornost sudaca
No, svi drže da ih uz metodološke zamjerke treba uzeti ozbiljno jer ukazuju na probleme, rečeno je na tribini u organizaciji predstavništva Europske komisije u RH, kojom je moderirala Ivanka Toma, novinarka Večernjeg lista. Ministar je upozorio da se ti podaci ne mogu uzimati kao podloga za rangiranje pravosuđa, među ostalim jer se ne zna što je u toj analizi “sudac”, a što “predmet” jer su u nekim zemljama prekršajni suci uvršteni, u drugima nisu. Ali, podaci ukazuju na realno stanje za koje je ministar postavio pitanje odgovornosti sudbene vlasti.
Branko Hrvatin pak upozorava da “semafor pravosuđa” uvodno sadrži opasku da podatke treba uzeti “s iznimnim oprezom” s obzirom na različitost pravnih sustava, osobito u analizama i interpretacijama. Tako Njemačka ne vodi kao suce djelatnike koji rješavaju lakše sudske predmete, te je pomalo ljutito rekao – dajmo naših godišnje 1,650.000 predmeta da ih rješava 110 britanskih sudaca. Inače, Hrvatska je u vrhu po broju riješenih predmeta. S time u vezi je i sudac Mislav Kolakušić kasnije pitao zašto su naši suci koji godišnje rješavaju 900 predmeta loši, dok se veličaju suci u zemljama koji godišnje riješe 90 predmeta. Te je ukazao na problem našeg besplatnog pravosuđa, zbog kojeg se i gomilaju predmeti, u odnosu na skupo austrijsko pravosuđe.
Hrvatin je upozorio i da se u našim podacima o ulaganju u pravosuđe nalaze i iznosi za obrane po službenoj dužnosti i vještačenja, što je 47% budžeta Županijskog suda u Zagrebu i 40% istog suda u Splitu. Temeljni problem je skraćivanje postupaka. Zašto u Litvi rješavanje predmeta traje samo 16 dana, dok se u Finskoj 75% sporova rješava mirnim putem pa imaju priljev od 17 predmeta na 100.000 stanovnika, za razliku od naših 3000.
Austrijska veleposlanica Andrea Ikić-Böhm upozorila je da je pravosuđe top tema za investitore te naglasila važnost stabilnosti zakonodavnog sustava, neovisnosti sudbene vlasti, brzine rješavanja sporova, predvidljivosti, pravne sigurnosti i jednakog tretmana stranih i hrvatskih investitora.
Ni za Grbina nije tako crno
Za Peđu Grbina puno je bolje bilo izvješće EK o stanju i borbi protiv korupcije s opisnim ocjenama i uputama. I on je rekao da “semafor pravosuđa EU” nije doživio tako loše kako je prikazano u medijima.
>>Sramota! Nakon 20 godina reformi sudstvo nam je najgore u Europi!
>>Cvitan: Spreman sam prihvatiti najužareniju fotelju u Hrvatskoj
Naši suci koji riješe 900 predmeta gori su od europskih koji ih riješe 90 jer naši suci jednu stvar rješavaju u sto predmeta, pa se Izvješće EU može se uzimati kao podloga za rangiranje pravosuđa. Hrvatskom pravosuđu kao najgorem urem u Europi,nisu pogrešno čitali i zajednički bi trebao biti zaključak predstavnika naših triju vlasti, predsjednika Vrhovnog suda Branka Hrvatina, ministra pravosuđa Orsata Miljenića i predsjednika saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Peđe Grbina da je hrvatsko pravosuđe kriminalna organizacija..