Hrvatski sabor prigodnim je programom obilježio Međunarodni dan sjećanja na Holokaust, a na obljetnici su uz brojne uzvanike iz javnog života bili i predstavnici vjerskih zajednica te predsjednik RH Ivo Josipović i premijer Zoran Milanović koji je, uz predsjednika Sabora Josipa Leku, održao i prigodni govor.
Na kraju govora Milanović je kazao kako bi mu bilo drago da je i Katolička crkva na ovoj obljetnici zastupljena na razini na kojoj su zastupljene druge vjerske zajednice.
– Očito još treba vremena – kritizirao je Milanović činjenicu da je Katoličku crkvu tamo predstavljao moderator Nadbiskupskog duhovnog stola Nedjeljko Pintarić, iako su uime vjerskih zajednica na skup u Sabor došli najviši poglavari.
Održava se vijeće HBK
Monsinjor Pintarić imao je spreman odgovor na ovu kritiku te kazao da nitko od biskupa nije došao jer se danas održava sjednica Hrvatske biskupske konferencije. – Nije primjereno prozivanje Crkve na mjestu i događaju koji smo komemorirali. U Zagrebu se već 15 godina u siječnju održava vijeće HBK i tako je i danas. Bilo je nemoguće sudjelovanje članova HBK i zato su na vrijeme javili da će sudjelovati prvi najviši dužnosnik u hijerarhiji – kazao je novinarima nakon komemoracije monsinjor Pintarić.
U svom govoru premijer Zoran Milanović primijetio je da bi ovo trebala biti prilika za političke govore, a ne prigodne "u niskom smislu riječi" jer ono što se dogodilo prije 70 godina vječna je priča o borbi dobra i zla u čovjeku, o moralnom čovjeku i nemoralnom društvu. Podsjetio je da antisemitizam nije počeo preko noći, nego bi se sve ono što je do Holokausta bilo rečeno o Židovima moglo smatrati govorom mržnje.
– U govorima naših velikana, ali i istaknutih američkih liberalnih političara i budućih predsjednika, bilo je potpuno moguće da se o pripadniku nacionalnih manjina pa i Židovu govori s podcjenjivanjem. To je put koji je bio nesvjesno postavljen i trebalo se dogoditi samo jedno veliko zlo da više milijuna ljudi to plati glavom – prisjetio se Milanović. Podsjetio je da su se u Hrvatskoj te 1941. godine događale grozne stvari, ne samo prema Židovima nego prije njih i prema Srbima.
"Do travnja 1941. godine u Europi nije bilo masovnih egzekucija"
– Do travnja 1941. godine u Europi nije bilo masovnih egzekucija ljudi zato što su bili drugačije vjere i drugačijeg porijekla. To se u tom travnju mijenja osnivanjem Nezavisne države Hrvatske koja je u nekoliko tjedana krenula s masovnim ubojstvima ljudi druge vjere i druge nacije. Prvo Srba, a odmah nakon toga i Židova. Tek krajem lipnja 1941. godine u istočnoj Europi počinju masovna ubojstva, prije svega Židova. To još nije vrijeme koncentracijskih logora, to je vrijeme masovnih ubojstava vatrenim oružjem za koja se vrlo brzo ustanovilo da ne zadovoljavaju visoke tehnološke potrebe egzekutora. Što je slijedilo nakon toga, to poznajemo. Protiv takve države, Hrvatske, tzv. NDH trebalo je ustati, i to je učinilo puno Hrvata, ne tisuću, nego deseci i stotine tisuće Hrvata. To nije slučajno, država koja se naziva nacionalnim imenom, protiv koje ustaju deseci, a kasnije i stotine tisuća Hrvata, s tom državom nešto nije u redu – govorio je Milanović te dodao da je zbog svega toga, i danas u vremenima krize, jako bitno da imamo i građanski odgoj i svijest djece o različitosti, pravu da budeš drukčiji, pravu da drukčije razmišljaš dok god se u tu zajednicu prema općim načelima uklapaš.
– Danas, nasreću, postoji pravo izbora, za one koji su nastradali u koncentracijskim logorima, a možda željeli otići iz Njemačke, nije bilo izbora. Oni nisu mogli dobiti ni putovnicu, ni otići u Ameriku ili Englesku, oni su bili naprosto ubijeni kao statistička brojka. I od toga, nažalost, ni danas ni mi kao društvo ne možemo pobjeći, došao je komunizam, došla je osveta. Osveta naprosto moralno nije opravdana. Dogodila se osveta, a prije te osvete dogodilo se masovno ubojstvo zatvorenika koji su samo htjeli pobjeći na slobodu iz Jasenovca. Ni to ne opravdava osvetu koja se dogodila mjesec dana kasnije. Ali zbog tih tisuću nesretnika među kojima je bilo i Srba, Židova, Roma, Hrvata predsjednik RH, predsjednik Sabora i ja otići ćemo do instalacije na Trgu žrtava fašizma – zaključio je Milanović.
Jasenovac je nastao po uzoru na zloglasne nacističke koncentracijske logore
Predsjednik Sabora Josip Leko nije, poput premijera, poručio da su svi veliki zločini Drugog svjetskog rata, odnosno masovna ubojstva, počeli osnivanjem NDH. – Brutalno nacističko iživljavanje trajalo je takoreći od prvih dana Hitlerove diktature, punih dvanaest godina, ali pravi razmjeri te do tada neviđene, detaljno isplanirane i sustavno provedene politike uništenja postali su vidljivi tek na kraju Drugog svjetskog rata ulaskom savezničkih trupa u "tvornice smrti“ od kojih je najveća bila koncentracijski kamp Auschwitz-Birkenau. U Hrvatskoj jednu od takvih zastrašujućih stranica prošlosti, najtamnijih, najnehumanijih predstavlja ustaški logor smrti Jasenovac, nastao po uzoru na zloglasne nacističke koncentracijske logore. Ne ponovilo se – vjerujmo u snagu čovjeka i opomenu povijesti – prisjetio se Leko koji je zamjerio što je svijet predugo čekao na proglašenje ovog Međunarodnog dana sjećanja.
Prisjetio se i da su europske države dugo zatvarale oči na zbivanja u Hitlerovoj Njemačkoj, jednako kao što su zajedno s ostalim državama svijeta dugo zatvarale oči na krvava ratna zbivanja na području bivše Jugoslavije i Domovinskog rata, sve dok se na tlu Europe 1995. godine nije ponovio genocid, ovaj put nad Bošnjacima u Srebrenici. – Iako nitko od nas koji smo rođeni poslije Drugog svjetskog rata ne snosi odgovornost za zločine počinjene u tom ratu, nad svima nama leži velika sjena Holokausta kao strašno upozorenje i opomena svima koji nisu htjeli vidjeti zato da ne bi morali djelovati. Tko zatvara oči na nepravdu koja se čini drugima, okreće leđa i svojoj vlastitoj sreći u budućnosti – zaključio je predsjednik Sabora.
>>Milanović o Perkoviću: Tog čovjeka nitko od nas ne poznaje!
>>Milanović: Nije ispravno što je Srbija počela pregovore, a Albanija nije
A meni je žao što partija nije išla na proglašenje blaženog Miroslava Bulešića ubijenog nožem od komunističke ruke samo zato što je svećenik i Hrvat