Kako doznajemo, u Ministarstvu financija iznova razmišljaju o izdavanju tzv. narodnih obveznica koje su neki već nazvali i domoljubnicama.
S idejama narodnih obveznica različite vlasti izlazile su više puta, pa tako i predstavnici Kukuriku koalicije. O ulaganjima u infrastrukturne projekte zbog velikih prinosa govorio je svojedobno Radimir Čačić, a ministar financija Slavko Linić i njegov tada zamjenik, a danas ministar Boris Lalovac također nisu skrivali da razmišljaju o izdavanju narodnih obveznica. Tijekom 2012. o njihovu izdavanju javno je govorio Lalovac, a Linić je poručio da će one ući u njegov plan ako dođe do konsolidacije državnog proračuna. No ni tada, kao ni sada iz Ministarstva financija nema konkretnih parametara koji bi otkrili nešto više o mogućim uvjetima izdavanja obveznica. Unatoč tome moguće je dati procjene što bi izdavanje narodnih obveznica moglo značiti za Hrvatsku, a što za kupce, tj. za građane.
Rizik građanima ili državi
Prvo, s obzirom na stanje na međunarodnom tržištu kapitala, Hrvatska danas može vrlo jeftino refinancirati svoje obveze novim izdanjem obveznica. Oni optimističniji procjenjuju da se obveznice RH mogu prodati uz kamatu nižu čak i od 4 posto, preciznije 3,75 posto. Valja znati da je u trenutku kad su Lalovac i Linić prvi put govorili o narodnim obveznicima cijena je zaduživanja plesala negdje između 6 i 7 posto. Drugim riječima, prije samo dvije godine građani bi na narodnu obveznicu dobili puno više kamate, a čak bi i razlika između kamata na obveznicu i prosječnih kamata na štednju u bankama bila viša nego danas. Sve to treba uzeti vrlo uvjetno jer se nigdje nije preciznije govorilo o ročnosti obveznica.
Međutim, i 2012. i danas otvorilo bi se pitanje bi li ministar financija trebao – uz povoljnu kamatu tj. kamatu osjetno povoljniju nego što je prosječna kamata na depozite banaka – ponuditi i indeksaciju, odnosno vezanje obveznica uz inflacijsku stopu i (ili) kretanje tečaja uz euro. Naime, može se pretpostaviti da bi narodne obveznice bile dulje ročnosti (10 i više godina) te da bi građanima bilo mudro kupovati ih ako bi ih se štitilo barem od inflacije i (ili) od tečajnih oscilacija. Naime, na rok od 10 godina, govore povijesna iskustva, logično je očekivati barem u 2-3 godine znatnije inflacijske proboje kao i padove tečaja te bi bez indeksacije obveznica uz inflaciju ili tečaj ulagači bili u vrlo visokom riziku.
Valja znati da su procjeniteljske agencije već sada hrvatske obveznice okarakterizirale dvije razine ispod investicijskog rejtinga odnosno kao “investicijsko” smeće, što ne zvuči vrlo primamljivo. No, s druge strane, ako bi se ponudila indeksacija uz inflaciju i tečaj, onda bi velik rizik na sebe preuzela država. S obzirom na to da ECB i niz gospodarski slabijih zemalja eurozone zazivaju višu inflaciju, nije isključeno da se ona neće i dogoditi, kao ni da neće doći do snažnog rasta kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ugroziti stabilnost hrvatskih fiskalnih pozicija. Ako dođe do daljnjeg urušavanja rejtinga, onda bi mogla postati i upitna vrijednost svih hrvatskih obveznica, pa tako i narodnih. Iako su obveznice relativno konzervativna, odnosno teorijski sigurna ulaganja, ipak se ne može reći da su stabilne kao štednja.
Što u slučaju šokova
Država ima velik interes za diverzificiranje izvora financiranja, što će joj jamčiti višu sigurnost u slučaju šokova na međunarodnom tržištu. Uostalom, i sada se pedesetak milijardi kuna hrvatskih građana ulaže kroz mirovinske fondove u hrvatske državne obveznice. Ako bi građani direktno financirali RH, onda bi i mirovinski fondovi mogli diverzificirati svoja ulaganja. Trenutačno mirovinci u obveznicama RH drže izuzetno visokih 72 posto svih ulaganja.
S obzirom na to da je narodna obveznica specifičan instrument, bilo bi dobro da prije njezina izdavanja dođe do vrlo detaljnih usklađivanja stavova između dviju institucija ključnih za makroekonomsku stabilnost – Ministarstva financija i HNB-a. Dakle, Lalovac bi prije lansiranja narodnih obveznica trebao dobiti javnu podršku guvernera Vujčića. Inače, narodne obveznice zadnjih godina lansirali su Talijani (18 milijardi eura), Irci i Belgijanci.
>>Novotny: Mini obveznice za investicije bolje su od narodnih
>>Zgranulo me što mirovinci 72,3% imovine drže u obveznicima RH, dakle u 'smeću'
>>'Hrvatska klizi prema traženju pomoći EU i MMF-a'
>>Draghijeve mjere mogle bi pogurati hrvatsko gospodarstvo
Oni misle da smo svi mi bedasti ili kaj?