Najmanje 2,6 milijuna iseljenih Hrvata i njihovih potomaka danas živi u 26 zemalja diljem svijeta, a gotovo polovica ih je nastanjena u SAD-u.
Znači da je u Hrvatskoj danas tek milijun i pol stanovnika više nego što ih je u svijetu jer su procjene demografa, a s obzirom na val iseljavanja, da u zemlji sada imamo oko 4,1 milijun stanovnika, a ne 4,28, koliko ih je bilo prilikom posljednjeg popisa stanovništva iz 2011. Danas najviše hrvatskih građana i njihovih potomaka živi, nakon SAD-a, u Argentini, Kanadi, Australiji, Njemačkoj, Čileu. Pokazuju to podaci i procjene koje stručnjaci navode u Leksikonu hrvatskog iseljeništva i manjina, u dijelu posvećenom migracijama naših građana. Suprotno stereotipima, najagilniji u potrazi za boljim životom bili su Dalmatinci koji su se prvi otisnuli u daleki svijet poput Novog Zelanda, Argentine, Bolivije, Čilea, SAD-a, brzo se integrirali te uspinjali na društvenoj ljestvici tih zemalja.
Mornari na rijekama
Tako su u drugoj polovici 19. stoljeća prvi naši iseljenici na Novi Zeland bili uglavnom s područja Makarske, Brača, Hvara, Visa te Pelješca, a kasnije su se mnogi istaknuli u ribarstvu i vinogradarstvu. Najveći broj hrvatskih iseljenika danas živi na Sjevernom otoku, pretežno u Aucklandu, a u manjim grupama ima ih oko Kaitaije, Hamiltona, Whangareija, Wellingtona, Christchurcha. Procjene o hrvatskim iseljenicima na Novom Zelandu variraju između 20.000 i 60.000 tisuća, no na popisu stanovništva 2001. Hrvata je popisano samo 2502. Nakon osamostaljenja Hrvatske dio naših iseljenika odlučio se izjašnjavati kao Dalmatinci.
U SAD-u, prema procjenama Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija iz 2014., živi oko 1,2 milijuna Hrvata i njihovih potomaka. Najviše ih je u državama Pennsylvaniji, Illinoisu i Ohiju, i to u gradovima Pittsburghu, Chicagu, Clevelandu, te u Kaliforniji. Nekoliko desetaka tisuća živi i u državama Missouriju, Indiani, Minnesoti, Kansasu, Montani, New Yorku i New Jerseyu. Argentina danas broji oko 250.000 državljana hrvatskog porijekla, a gotovo 80% naših iseljenika u prvom i drugom valu iseljavanja krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazilo je iz pasivnih krajeva Dalmacije, Istre, otoka i zapošljavali se kao mornari na riječnim brodovima. Sve donedavno 90% posada na tegljačima bili su hrvatskog porijekla. U Kanadi danas živi oko 200.000 Hrvata i njihovih potomaka. Najviše ih je u pokrajinama Ontario, British Columbia, Alberta, Quebec i Manitoba, odnosno u gradovima Torontu, Mississaugi, Vancouveru, Montrealu, Calgaryju...
I u daleku Australiju prvi su se Hrvati uglavnom doselili iz Dalmacije te Istre. Prema procjenama, danas u Australiji živi između 150.000 i 300.000 tisuća Hrvata iako ih se na posljednjem popisu stanovništva Hrvatima izjasnilo tek 118.046. Najviše ih živi u Sydneyu, Melbourneu, Perthu, Adelaideu, Canberri, Brisbaneu i Hobartu, a porijeklom su iz cijele Hrvatske. Inače, Australija je prva zemlja na svijetu koja je priznala hrvatski kao poseban jezik, pa je državna radiopostaja SBS 1975. počela emitirati programe na hrvatskom. Čile je najbolji primjer kako su se Hrvati brzo integrirali. Zbog asimilacije i nedovoljnih statističkih podataka nemoguće je pouzdano tvrditi koliko Hrvata živi danas u Čileu. No procjene govore da ih je do 150.000 svih naraštaja, navodi se u Leksikonu, a pretpostavlja se da tek 500 čileanskih građana govori hrvatski.
Hrvati, a među prvima Dalmatinci, u Čile su se počeli doseljavati krajem 19. stoljeća, u Antofagastu i Punta Arenas. Najviše ih je došlo s područja od Omiša do Boke kotorske, a među njima mnogo Bračana. Doživjeli su brzi uspon na društvenoj ljestvici, nastavljen i kod kasnijih naraštaja rođenih u Čileu, koji su u pravilu postigli visoku naobrazbu. U Njemačkoj, suprotno predodžbi, prema njemačkoj službenoj statistici iz prosinca 2013., živi tek 224.971 hrvatski građanin. I u Boliviji su prvi doseljenici krajem 19. stoljeća većinom bili Bračani, Hvarani te Primorci.
Najviše hrvatskih iseljenika danas živi u gradu Cochabambi i Santa Cruzu, a mnogi su vlasnici poduzeća, hotela, restorana i rudnika. Procjene kažu da u Boliviji sada živi između dvije i pet tisuća Hrvata, pretežno Bračana. U Ekvadoru živi oko 4000 hrvatskih doseljenika, u gradovima San Pablo de Manta, Machali, Guayaquilu. Ekvadorski su Hrvati visoko na društvenoj ljestvici u toj zemlji.
U Manti najistaknutiji je brodovlasnik Ivo Čuka porijeklom s Dugog otoka. U Urugvaju, u kojem je masovnije iseljavanje započelo krajem 19. stoljeća kad dolaze iseljenici iz Dubrovnika, s Brača, Korčule i Hvara, najuspješniji je bio Filip Lukšić iz Sutivana na Braču koji se doselio 1837. i osnovao poduzeće koje se razvilo u najpoznatije poduzeće za spašavanje brodova u južnom Atlantiku.
Ne govore hrvatski
Danas u Urugvaju živi oko 3300 hrvatskih iseljenika, većinom u Montevideu. Procjenjuje se i da u Južnoafričkoj Republici imamo oko 8000 iseljenika. No, tek ih između 1500 do 2000 govore hrvatski, dok su hrvatski iseljenici druge, treće i četvrte generacije duboko integrirani i ne govore hrvatski. Najviše ih je u Johannesburgu i Pretoriji.
Kad govorimo o hrvatskim iseljenicima među kojima je niz onih koji su bili ili su još broj 1 u znanosti, umjetnosti, sportu, ne treba zaboraviti njihov doprinos domovini. Primjerice, Vladimir Prelog, koji je umro u Zürichu 1998., bio je jedan od 127 nobelovaca koji su 1991. potpisali Apel za mir u Hrvatskoj. Američki akademik Mirjan Damaška zalagao se za hrvatsku neovisnost u SAD-u, Mirko Dražen Grmek, povjesničar medicine i biomedicinskih znanosti, bitno je utjecao na francusko javno mnijenje u prilog promjeni negativnog odnosa prema Hrvatskoj te pridonio priznanju Hrvatske.
Leksikon hrvatskog iseljeništva i manjina u elektroničkoj verziji radio je Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, za naručitelja Hrvatsku maticu iseljenika
>>Ambicije su ostvarili u iseljeništvu i stekli slavu i čast
Zahvaljujući korupciji i lošem zakonodavstvu Hrvatska do danas nije iskoristila investicijski potencijal svoje dijaspore... za razliku od Irske npr.