U javnoj raspravi

Nakić predlaže novi pravilnik o radu liječnika. Drlje: To je zadnji čavao zabijen u javno solidarno zdravstvo

'11.11.2008., Zagreb - Ilustracija na temu guzvi u bolnicama i dugog cekanja na pretrage. Klinicka bolnica Dubrava. Photo: Davor Puklavec/24sata'
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
28.03.2016.
u 10:36

Stupanjem na snagu novog pravilnika prestat će vrijediti pravilnik o dopunskom radu iz rujna prošle godine koji je donio tadašnji ministar zdravlja Siniša Varga.

Ministar zdravlja Dario Nakić uputio je u javnu raspravu nacrt novog pravilnika o dopunskom radu zdravstvenih radnika, po kojem bi mogućnost obavljanja poslova kod privatnog poslodavca mogli imati svi liječnici i drugi zdravstveni djelatnici koji uredno izvršavaju svoje radne obveze u zdravstvenoj ustanovi u kojoj su zaposleni i imaju za to odobrenje ravnatelja.

Uvjet za davanje jednogodišnjeg odobrenja za dopunski rad je prethodno sklopljeni ugovor s ustanovom, odnosno privatnikom kod kojeg će liječnici raditi nakon redovnog radnog vremena kako bi ostvarili dodatni prihod.

Stimuliranje liječnika da ostanu u Hrvatskoj

"To je bez sumnje stimulativna mjera kojoj je cilj zadržati liječnike da ostanu raditi u Hrvatskoj. Želimo omogućiti onima koji to žele i mogu da si na taj način osiguraju dodatni prihod, ali po jasno definiranim pravilima igre, a to nikako ne može biti nauštrb redovnog rada i urednog ispunjavanja ugovornih obveza u zdravstvenoj ustanovi u kojoj su zaposleni", tvrdi ministar zdravlja.

"Ne smeta mi da netko zaradi svojim radom, više se bojim onih koji nešto ostvaruju bez rada. Netko će na taj način moći vraćati dio svog kredita ili nešto drugo. Kad bi mogli prosječnu plaću u Hrvatskoj povećati za 200 do 300 eura uvjeren sam da veliki broj ljudi koji sada razmišlja o odlasku iz Hrvatske ne bi otišao, bez obzira što su u inozemstvu veće plaće, jer je kvaliteta života u Hrvatskoj još uvijek bolja nego drugdje", izjavio je Nakić Hini.

Stupanjem na snagu novog pravilnika prestat će vrijediti pravilnik o dopunskom radu iz rujna prošle godine koji je donio tadašnji ministar zdravlja Siniša Varga. Po tom pravilniku, odobrenje za dodatni rad mogao je dobiti liječnik koji je u svojoj ustanovi odradio više od svoje prosječne mjesečne bruto plaće, ali ne i liječnici u čijoj su djelatnosti liste čekanja bile duže od 60 dana. Također, odobrenje za dopunski rad moglo je dobiti najviše 50 posto zdravstvenih radnika na jednom odjelu.

Bivši pravilnik diskriminirao dio liječnika

Nakić smatra kako ta odredba nije imala smisla u situaciji kada je većina djelatnika uredno izvršava svoje obveze, pa je diskriminirala dio liječnika.

Prema prijedlogu novog pravilnika, ravnatelj zdravstvene ustanove obvezan je izdati odobrenje za dopunski rad zdravstvenom radniku u roku 30 dana, ako je uz zahtjev priložena njegova izjava o vrsti poslova koje će obavljati u dopunskom radu, mjesečni broj sati i raspored rada, kao i rješenje iz kojeg je vidljivo da privatnik ispunjava uvjete za obavljanje zdravstvene djelatnosti. Ako ravnatelj odobrenje ne izda u roku 30 dana, smatrat će se kao da je izdano. 

U slučajevima kada zdravstvena inspekcija ili poslodavac zatekne nekog liječnika ili drugog djelatnika u dopunskom radu bez odobrenja ravnatelja, odnosno ako se utvrdi da zbog dopunskog rada neuredno izvršava svoje obveze na radnom mjestu, odobrenje za dopunski rad neće moći dobiti iduće dvije godine.

"Zadnji čavao" za javno zdravstvo

Predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata Mario Drlje, koji se i ranije protivio dopunskom radu liječnika zbog mogućnosti "prelijevanja" pacijenta iz javnog u privatno zdravstvo, smatra nedopustivom daljnju liberalizaciju takvog modela rada liječnika. Ocjenjuje kako je to "zadnji čavao koji je zabijen u javno solidarno zdravstvo", upravo u trenutku kada mu nedostaje veliki broj liječnika.

"Već petnaestak godina govorimo o nedostatku liječnika i slušamo kuknjavu zbog malih primanja. Kad bi mi odlučivali o većim plaćama liječnici bi nam bili na prvom mjestu, ali i oni moraju biti svjesni financijskih mogućnosti države, odnosno da oni s primanjima od 10, 12 ili 15 tisuća kuna liječe ljude koji rade u trgovini za 2800 kuna, kao i da u Hrvatskoj ima 300.000 blokiranih građana, veliki broj umirovljenika s malim mirovinama i nezaposlenih", kaže Drlje.

Smatra kako takva liberalizacija dopunskog rada u zdravstvenom sustavu neće zaustaviti odljev liječnika, jer svatko ima pravo ići za boljim materijalnim uvjetima, pa zato treba omogućiti stranim liječnicima koji prihvaćaju naše uvjete rada da dođu raditi u Hrvatsku.

>>Liječnici će moći raditi u fušu uz dozvolu ravnatelja

Komentara 45

ST
stomugromova
11:25 28.03.2016.

Sve hrvatske vlade su uništavale zdravstvo,a počelo je sa ministromHebrangom.Ta vlada i sve ostale iza nje,htjele su privatizirati javno zdravstvo,ali radi velikog otpora,nisu se usudile napraviti zadnji korak.No istoveremeno su novac iz zdravstva prebacivali u druge sektore,čime su položaj javnog zdravstva u RH kontinuirano slabili.I sad imamo stanje u bolnicama općenito katastrofalno.Nije problem u liječnicim,nego u korumpiranom sustavu zdravstva,kao i u ostalim sektorima.Korporacije žele privatizirati sve javno ,bez iznimke.

ST
stomugromova
11:17 28.03.2016.

Ovo je svinjarija jer će onda liječnici koji rade u državnoj službi biti motivitrani od privatnika da prebacuju svoje pacijente na liječenje u privatne ustanove. Nastavak neoliberalnog fašizma i sitnih korumpiranih aparatčika,koji stoje iza ovoga.Vidi se da je veliki pritisakk izvana i da poslušnici odrađuju posao za velike.

DU
Deleted user
11:16 28.03.2016.

Ajte molim vas tko je htio raditi dodatno radio je do sada i sada će. Šuplje prazno. Ministar se bavi liječnicima a ne bolestima, kamoli prevencijom zdravlja. Vjerojatno svaki doktor koji radi u sistemu Hzzo-a i dodatno, ima svoju zamisao kako bi to trebalo biti uređeno, pa treba li stalno mijenjati te pravilnike? Ah da i spajati, odpajati i opet pripajati zdravstvene ustanove.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije