Hrvatsko iseljeništvo kreativna je klasa hrvatskog naroda, klasa koja ima i kapital i, dok se ne zaustavi odseljavanje te klase iz Hrvatske, napretka neće biti – kaže povratnik u Hrvatsku i glazbenik Nenad Bach ističući da su iseljenici zainteresirani za rješavanje gorućih financijskih problema države, za ulaganja u, primjerice, monetizaciju hrvatskih autocesta ili za kupnju državne Hrvatske poštanske banke. Pomalo provokativan nastup poznatog umjetnika mogao bi izazvati uvrijeđenost Hrvata koji su ostali u Lijepoj Našoj iako bi bilo puno bolje da se iseljenici konačno jače povežu s domovinom, onako kako je to počelo u jeku rata, kad je njihova pomoć bila jako važna u obrani.
Povratak rijedak
Nakon toga priča s povratkom iseljenika pomalo je jenjala, ostajala na nekolicini primjera ulaganja ili inicijative za povratak znanstvenika u vrijeme ministra Dragana Primorca, no sad se možda ipak nešto kreće. Danas se održala prva sjednica Savjeta Vlade RH za odnose s iseljeništvom koji će se baviti povezivanjem iseljenika s domovinom i u kojem su predstavnici Hrvata iz BiH, predstavnici hrvatskih manjina u drugim zemljama, predstavnici europskih te prekomorskih iseljenika.
– Iseljenici su veliki kapital Republike Hrvatske, a i Hrvatska njihov kapital pa bi se boljim povezivanjem puno moglo postići – kaže Darija Krstičević, predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan RH. Podsjeća da je 2011. godine donesena strategija, zatim Zakon o odnosima RH s Hrvatima izvan Hrvatske, osnovan je državni ured, a sad se formira i Savjet. Hoće li biti pomaka? Ili je još na djelu nesposobnost hrvatskog društva da se poveže s iseljeništvom, kako to u svojoj knjizi “Modernizacija u Hrvatskoj i hrvatska odselidba” tvrde Ivan Rogić i Ivan Čizmić zaključujući kako modernizaciju u Hrvatskoj otežava ustrajnost totalitarnog naslijeđa u hrvatskom društvu, koje nema dovoljno receptivnih sposobnosti za prihvaćanje socijalnog, humanog i gospodarskog kapitala hrvatskih iseljenika.
Slabljenje domovine
A iseljavanje je zaista oslabilo obrazovanost populacije. U početku, u 19. stoljeću, iseljavali su se nepismeni, ali za vrijeme SFRJ sve obrazovaniji, što se nastavilo i devedesetih i sve do danas, u formi odljeva mozgova. Time se, kažu autori, smanjuje ukupan intelektualni i profesionalni kapital, a poopćuje se nesposobnost za autonomno oblikovanje i upravljanje društvenim razvitkom. Iako se mnogi iseljenici planiraju vratiti, podaci govore da ih samo 20 posto to i učini. A tome svakako valja dodati i redovite sječe elita sa svakom političkom promjenom, 1945., 1971., 1991., pa i nakon toga, što cijele naraštaje vodećih ljudi u gospodarstvu, znanosti, državnoj upravi prije vremena odstranjuje. Sociolog Rogić i povjesničar Čizmić potkrepljuju tvrdnju Nenada Bacha koji kaže da se izvan Hrvatske nalazi kritična masa hrvatske kreativnosti i kapitala. Bach kaže i da iseljenici čekaju stvaranje institucionalnog okvira za investicije, no predstojnica Krstičević ističe kako svi investitori, bili oni Hrvati ili neki drugi, moraju imati isti položaj. Bach kaže da bi možda i Hrvati u domovini bili voljni sudjelovati u monetizaciji autocesta kad bi se ta ideja provela tako da bude, primjerice, osnovan fond ili neki drugi okvir za ulaganje.
U povezivanju Hrvata pomoći će i Iseljenički adresar u kojem će se moći naći adrese i kontakti Hrvata u iseljeništvu i u BiH. Adresar u izdanju Patria promocije, uz pomoć državnog ureda, izlazi u petak, u njemu će biti 2700 adresa, uskoro i na internetu, s dodatnim adresama diljem svijeta, a urednica Kata Oreč kaže da je ideja stara 18 godina.
Hoce Mesic bit blagajnik?