Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu dovršava analizu zanimanja s beneficiranim radnim stažem koju će uskoro predati Ministarstvu rada, a stručno mišljenje trebalo bi biti temelj za političke poteze. O tome tko može raditi do 67. godine, razgovarali smo s prim. dr. Marijom Zavalić, ravnateljicom Zavoda.
Koliko je realno produljenje radnog vijeka do 67. godine?
Kad je riječ o zanimanjima za koja je potrebna osnovna škola ili SSS, treba primijeniti odredbu Zakona o mirovinskom osiguranju da oni koji imaju 40 godina staža mogu sa 60 godina u mirovinu. Treba tražiti da radnici koji rade teške fizičke poslove idu pod tim istim uvjetima u mirovinu kad imaju 30 godina radnog staža. To nije beneficirani radni staž, nego “izrauban” organizam od rada u nepovoljnim uvjetima.
A ostali?
Zaposlenicima s intelektualnim zanimanjima treba dati mogućnost da, ako hoće, mogu raditi do 67. Uredimo li radne uvjete i da im stres na radnom mjestu ne bude previsok, dio tih radnika može raditi do 67. godine, inače nema teorije. Psihofizičke sposobnosti poslije 60. naglo padaju. Ne može se granica za mirovinu pomaknuti na 67 godina preko koljena uz ove pritiske, stalna restrukturiranja, gubitak radnih mjesta... jer to traži Komisija. Možemo napisati zakon kakav hoćemo, ali naša radna populacija to neće izdržati.
Foto: Boris Ščitar//Pixsell
Kako se tu uklapa šestosatno radno vrijeme?
Manje ste izloženi naporima koji izazivaju stres, imate više vremena za sebe i obitelj. Švedska ima pilot-projekt, Norveška ima radna mjesta sa šestosatnim radom, cijela sjeverna Europa, na to djelomično idu Francuska i Belgija. Gdje god su to uveli, imaju zadovoljnije radnike, istu radnu učinkovitost, manje ozljeda i bolesti vezanih uz rad.
U kojoj će se mjeri ukidati beneficirani staž?
Dio radnika i dalje će ga imati, ali neće se tako zvati, nego će biti propisan raniji odlazak u mirovinu, npr. sa 57 godina za radnike na konstrukcijama koji se moraju podvlačiti, čučati... što u više od 50% slučajeva ne možemo nakon 57. godine. Neka će radna mjesta ostati u sustavu prijevremene mirovine, ali velik dio poslova ispast će s te liste. Mnoga su zanimanja beneficirana zbog buke, prašine, otapala... Međutim, ti su uzroci riješeni zaštitom na radu. Dio radnih mjesta više ne postoji, rudnici primjerice. U Petrokemiji više nema radnog mjesta s čađom.
Koliko je to u brojkama?
Od 30.000 radnika ne vjerujem da će ih više od 5000 ostati beneficirano. Vojsku, policiju i razminiranje nismo analizirali, oni su po posebnim zakonim. Beneficirani staž ostaje balerinama koje ne mogu plesati nakon 45 godina, dio elektrozavarivača u bodogradilištima koji rade u čučećem položaju, ronioci koji ne mogu roniti nakon 45 godina zbog pluća, srca, kralježnice, uha.
>> Od 30 tisuća radnika, samo 5000 ostat će s beneficiranim radnim stažem
Politicari (danalebarosi) ovaj zakon su donijeli za seba da na taj nacin ostanu duze na polozajima i da uzivaju benificije; 20 godina nosio sam odoru, veteran sam domovinskog rata i gadite mi se vi gospodo u saboru i gadite mi se i vi gospodo u vladi; samo jednom tajkunu oduzmite nezakonito stecenu imovinu i imat cete i za dopunsko i za mirovine, ali ne vi to necete jer ste onicni drumski razbojnici; ja osobno spreman sam ponovo kao i devedesetih uzeti oruzje u ruke i to sa razlikom: tada nisam dozvolio da mi kolege pocine ratni zlocin no sada sumnjam i u sebe da ja neni pocinio, ucinili ste i dalje cinite sprdnju od drzave i od naroda - do kada ?????