Predsjednik Visokog prekršajnog suda RH Zoran Potočki ima velika očekivanja od izmjena Prekršajnog zakona.
– Možda nema osobe sretnije od mene što se pojavljuje taj revolucionarni propis koji će unijeti jako velike promjene u prekršajno sudovanje. To je svjetlo na kraju tunela. I važeći Prekršajni zakon koji je stupio na snagu 1. siječnja 2008. donio je poboljšanja i korisne institute, ali je uočena potreba za doradom i radikalnim zahvatima. Razlozi su mnogi, nekoliko je ključnih. Naplata kazni je možda najvažnije nastojanje.
Gomilanje sudskih spisa
Zatim, posljednjih nekoliko godina bilo je nemoguće spriječiti ogroman priljev predmeta na Visoki prekršajni sud RH koje 40 sudaca, 15 sudskih savjetnika te nešto posuđenih prvostupanjskih sudaca unatoč prebačajima zadanih normi ne mogu riješiti. Već sam sredinom 2012. mjerodavna tijela morao upozoriti da ćemo na kraju godine imati desetak tisuća predmeta više. Uz to smo potkraj 2011. i početkom 2012. ostali bez pet sudaca i pet sudskih savjetnika. Predlagao sam i da se bolje iskoriste prvostupanjski suci koji nisu toliko opterećeni, te se nadam da to samo zbog zakonskih prepreka nije bilo moguće.
Tko stoji iza reforme?
Na zakonu je radila radna skupina od petnaestak članova pa i nekoliko sudaca VPS-a, kao i stručnjaka Ministarstva pravosuđa i drugih tijela. Moram naglasiti i nastojanje Ministarstva pravosuđa koje je shvatilo da treba poduzeti određene mjere da bi Prekršajni zakon bio što učinkovitiji.
U ovom ili prošlom sazivu?
U ovom. U dobrom dijelu inzistirali su na prije izrečenim preporukama stručnjaka međunarodne zajednice koji su predlagali radikalne promjene, ali na to prije nismo bili spremni. Izmjene su i zasluga stručnjaka iz Njemačke i Slovenije koji su dvije godine bili na VPS-u i proučavali sve aspekte prekršajnog sustava, pružili nam uvid u učinkovitost njihovih pravnih sustava, te smo prihvatili i neka njihova rješenja.
Možda i 10 tisuća manje
Koliko će se odmah smanjiti broj spisa na VPS-u?
Moguće je da se radi o desetak tisuća predmeta manje u kojima su se građani žalili samo na odluku o sankciji, troškovima postupka, oduzimanju predmeta ili imovinske kartice jer prigovori protiv takvih prekršajnih naloga od 1. lipnja prelaze u nadležnost jednog od četiri prekršajna suda u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu gdje se uvode tročlana drugostupanjska vijeća. Te predmete 1. lipnja poslat ćemo tim sudovima na odlučivanje.
Neka rješenja nameću zaključak o pravdi za bogate, žalit će se tko ima novca?
Ne mogu ulaziti u socijalni aspekt vašeg pitanja. O tome se razmišljalo i prije nekoliko godina kad su nam to predlagali međunarodni stručnjaci, pa smo im rekli isto što vi sada mene pitate, da tako pogodujemo bogatima. Kazne nisu smanjene za bogate, već se stimulira brže plaćanje. Pretpostavljam da će više građana barem plaćanjem dvije trećine izbjeći plaćanje pune kazne. Uvođenjem tih novosti respektirali smo preporuke stranih stručnjaka. U nekim zemljama još su stroža pravila. U Sloveniji imaju supletorni zatvor, ali izdržavanjem građani nisu oslobođeni plaćanja kazne.
>> Čekate li zastaru, završit ćete u ovrsi ili zatvoru
