Načelnici 15 općina s područja Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske i Virovitičko-podravske županije zatražili su od Ministarstva gospodarstva povišenje rudne rente koju od Ine primaju kao naknadu za eksploataciju nafte i plina s bušotina na svome teritoriju, s pet na deset posto tržišne vrijednosti eksploatiranih količina.
Odustali do 2015.
Tvrde da bi i udvostručena renta bila niža od onih koje plaćaju naftne kompanije u Mađarskoj (12 posto), Sloveniji (18 posto) ili Rusiji (22 posto). Najavili su i da će zatražiti uvođenje ekološke rente, a neki su ustvrdili da će Ini rezati naknadu za pravo služnosti cjevovoda.
U Ini nisu željeli komentirati te zahtjeve niti se upuštati u financijske kalkulacije o utjecaju povišenja rudne rente na poslovanje. Kazali su samo da se drže zakona i uredno isplaćuju davanja. Međutim, Domokos Szollar, MOL-ov glasnogovornik u Hrvatskoj, još je lani ustvrdio da bi viša naknada ugrozila Inine investicije u istraživanje i proizvodnju te štetila i kompaniji i državi. Rekao je i da će ih lanjsko povišenje rente sa 3,6 na pet posto do 2014. stajati oko 100 milijuna kuna. Država lani jest povisila rentu, ali je istodobno odustala od plana da je do 2015. godine dovede do deset posto, koliko sada traže načelnici sjevernih hrvatskih općina.
U Ini skrivaju podatke o godišnjem iznosu rudne rente, čuvajući to kao poslovnu tajnu iako je riječ o naknadi koja se plaća Republici Hrvatskoj zato što je ona vlasnik rudnog blaga. Prema neslužbenim izvorima, ukupan iznos rudne rente prije lanjskoga, travanjskog povišenja iznosio je oko pola milijarde kuna.
Trljaju ruke
Ako je taj podatak točan, Ina je u posljednjih deset godina državi vađenje nafte i plina platila više od pet milijarda kuna. Zbog toga nije teško pretpostaviti na kakav su način zahtjev "naftonosnih" općina dočekali u toj kompaniji.
Zanimljivo je i to što Ina općinama ne šalje podatke o količinama izvađene nafte na njihovu području, na što su se načelnici također požalili. U naftnoj kompaniji peru ruke tvrdeći da nisu mjerodavni za raspodjelu uplaćene naknade za eksploataciju te za prosljeđivanje izvršene uplate na lokalne i regionalne uprave.
Stjepan Fosić, načelnik općine Molve, koja od Ine dobiva najveću rentu u državi, kazao je da ima saznanja da bi do povišenja te naknade na deset posto moglo doći već za koji mjesec. Nije teško izračunati što bi to značilo za razvoj njegova mjesta. Glavninu proračuna puni upravo Ina, a renta je s, primjerice, 15,5 milijuna kuna u 2007. godini pala na lanjskih 13,7 milijuna kuna. Dođe li do njezina povišenja, Fosić može računati na pozitivan proračunski rebalans u iznosu od četiri-pet milijuna kuna. Slične kalkulacije već su zamislili i drugi načelnici.
Jesu li to tek kule u zraku, ovisit će o odluci Vlade, a na nju će presudno utjecati način na koji će redefinirati cjelovite odnose s mađarskim MOL-om.
Dakle,mađari u INa-i se ionako ponašaju kao da su kod kuće pa je red da im mi kao dobri domaćini i pružimo,dakle rentu dignuti na 27% poradi ugođaja. Naše lopine predvođeni linićem su sj..ali INA-u a mađari ju samo žele dokrajčiti pa je vrime za tih 27% dospjelo jerbo se toj naftnoj kompaniji ionako loše piše a vlada treba osnovati novu naftnu kompaniju ...NINA jbt što dobro zvuči :)).