14.16 sati – Nijedan svjedok čije iskaze koristi Srbija neće se osobno pojaviti na usmenoj raspravi pred Sudom i to zbog toga što je Hrvatska izjavila da ih ne želi unakrsno ispitivati. U slučaju da druga strana ne želi ispitivati svjedoka prve strane, njihovi iskazi ostaju u pismenom obliku i svjedoci se ne pojavljuju pred Sudom. Potvrdila je to i Vesna Crnić-Grotić odgovarajući na novinarsko pitanje zbog čega je Hrvatska odbila ispitivati svjedoke Srbije. – To je bila naša mogućnost koju smo mi iskoristili. Mi smo smatrali da svjedoci koji su bili predloženi, a koje ja ne smijem navoditi, kroz unakrsno ispitivanje zapravo ne mogu bitno utjecati na dokaze. Tako da smo odlučili uzeti njihove pisane izjave, a da Sudu prepustimo ocjenu dokaza. Oni neće doći pred Sud, no njihove će izjave na kraju javne rasprave biti objavljene i dostupne na web-stranicama Suda.
Srbija ima osam svjedoka, od kojih je jedan stručni.
14.11 sati – U izjavi novinarima hrvatska pravna stručnjakinja Vesna Crnić-Grotić rekla je: – Zahvaljujući novim tehnikama, web-streamingu, mislim da su svi u Hrvatskoj i drugdje imali prilike vidjeti što smo mi danas pokušali napraviti. Mi smo najavili Sudu na koji način mislimo dokazati da je ono što se dogodilo u Hrvatskoj u tom kritičnom razdoblju bio genocid. U tu svrhu iskoristit ćemo sve dopušteno pred ovim Sudom. Bilo koji legitiman dokaz koji nam stoji na raspolaganju mi ćemo Sudu prezentirati. Vi znate da je postupak težak i složen, da postoje neke prijašnje odluke ovog istog Suda u sličnom predmetu koje su pred nas postavile dosta težak zadatak, ali danas smo pokazali kako smo spremni nositi se s tim velikim problemom.
14.06 sati – Izjavu novinarima dao je i ministar pravosuđa RH Orsat Miljenić koji je danas predvodio hrvatski pravni tim na usmenoj raspravi. – Ovo nije utakmica, mi nismo ovdje došli da bismo dali nekakve ocjene kako i što. Mi smo ovdje došli prikazati što se stvarno dogodilo, prezentirati činjenice Sudu i prepustiti mu da donese odluku. U tome se trudimo, a i naš pravni tim je, evo, danas pokazao da će to napraviti na najbolji način. Ali ono što je za nas bitno jest da mi samo govorimo ono što se stvarno dogodilo i govorimo samo istinu – rekao je ministar Miljenić.
13.53 sata – Srpski diplomat Saša Obradović na kraju svoje izjave novinarima dodao je još i ovo: – Naš tim je svjestan povijesne odgovornosti koju ima pred sobom u ovom postupku. Imamo dobre dokaze koje ćemo ovom sudu iznijeti, nećemo se baviti političkim pitanjima. Imamo jake argumente. Također, nadamo se da ćemo idućih dana, kad pravni tim Srbije bude dobio riječ, dostojanstveno predstavljati žrtve pred ovim glavnim pravosudnim tijelom UN-a. Jer je ovo slučaj u kojem se svi prije svega trebamo sjetiti žrtava. I njihovih patnji. I da iz toga pokušamo izgraditi bolju budućnost za dva naroda.
13.47 – Po završetku današnjeg dijela usmene rasprave izjavu novinarima dao je Saša Obradović, diplomat u veleposlanstvu Srbije u Nizozemskoj, koji je danas predvodio srpski pravni tim. Obradović je izjavio: – Danas je u Međunarodnom sudu pravde počeo završni dio postupka koji traje već deset godina. Srbija nije država koja je željela ovaj spor niti je željela da uopće dođe do ove faze postupka, unatoč velikom broju žrtava srpskog naroda u Republici Hrvatskoj tijekom posljednjeg rata. Ali je do njega došlo i mi se sad nalazimo u jednoj fazi koja bi se mogla nazvati povijesnom ironijom. Srpski narod u NDH bio je taj koji je doživio genocid, poznat svima, tijekom Drugoga svjetskog rata. U Jasenovcu, Jadovnu, Jastrebarskom. U NDH koja je tada obuhvaćala i BiH i Srijem. Da bi u vrijeme NATO-ova bombardiranja, u vrijeme kad je Srbija dosegla svoj najslabiji položaj u povijesti, pokojni predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman bio pokrenuo tužbu da je srpski narod 1990-ih izvršio genocid tijekom oružanog sukoba u RH. To je podnio predsjednik Hrvatske koji je bio vođa separatizma, koji je uništio bivšu Jugoslaviju. I koji je izjavio, što će biti dokumentirano pred ovim Sudom, da Srbi iz Hrvatske trebaju nestati. I nestali su. Danas ih ima jedna trećina od onog broja koji je postojao u Hrvatskoj 1991. godine. Četiri puta ih je manje nego što ih je bilo 1931. godine. O tome danas nismo ništa čuli. Slušali smo o srpskom nacionalizmu, o JNA, o genocidu idućih dana ne vjerujem ni da ćemo čuti. Jer ga u Hrvatskoj prema hrvatskom narodu nije bilo. Ako je bilo genocida, on je izvršen prema Srbima tijekom operacije Oluja. I to su naši glavni argumenti koje ćemo iznijeti tijekom ove rasprave.
12.47 sati – Crawford objašnjava golemi nesrazmjer u naoružanju kojim se borila JNA i kojim su se borili ZNG i hrvatska policija. U vrijeme pada Vukovara omjer u ljudstvu bio je 16:1 u korist JNA, a omjer u topništvu i tenkovima više od 100:1 u korist JNA.
12.34 sati – Crawford: – JNA, lokalna srpska Teritorijalna obrana, Teritorijalna obrana iz Srbije i paravojne jedinice – sve je to bilo pod jednom te istom zapovjednom strukturom JNA.
12.28 sati – James Crawford objasnio je da je JNA zapravo postala srpska vojska, iako su mnogi u Beogradu prvo tvrdili da je uloga JNA u Hrvatskoj neutralna, a od rujna 1991. tvrdili su da je obrambena. Crawford je objasnio zbog čega takve tvrdnje nisu uopće odgovarale istini. Član hrvatskog pravnog tima također se referira na pisano objašnjenje Srbije u ovom postupku, prema kojemu Srbija navodno nije nadzirala i upravljala paravojnim jedinicama koje su činile teške zločine. – To nije točno, ti odredi bili su pod kontrolom JNA – rekao je Crawford, nakon što je iznio dokaze da je JNA u tom trenutku "zapravo srpska vojska".
12.01 sat – Usmena rasprava nastavlja se nakon stanke izlaganjem Jamesa Crawforda, uglednog člana hrvatskog pravnog tima, profesora međunarodnog prava na sveučilištu Cambridge i dekana Pravnog fakulteta na sveučilištu u Sydneyu. Čitajući mnoga srpska imena, Crawford se požalio da je puno vježbao njihov izgovor, ali da mu baš i ne ide. Posebno se sapleo na Mrkšiću.
11.46 sati – nakon izlaganja Helen Law, proglašena je 15-minutna stanka.
11.45 sati – Demonizacija Hrvata bila je prva faza programa koji je vodio njihovu namjernom uništenju – tvrdi Helen Law.
11.41 sat – Ekstremne paravojne organizacije poput Šešeljevih i Arkanovih odreda imale su izravnu ulogu u genocidu – tvrdi Helen Law. Milošević je javno podržavao njihov cilj i davao im pristup medijima, koje je kontrolirao. Govor mržnje prema Hrvatima očitovao se u optužbi da su Hrvati kolektivno odgovorni za zločine ustaškog režima u Drugom svjetskom ratu.
11.29 sati – Helen Law, još jedna članica hrvatskog pravnog tima, drži prezentaciju o rastu srpskog nacionalizma, govoru mržnje prema Hrvatima, podršci koju je Slobodan Milošević javno davao ekstremnim srpskim nacionalistima... Hrvatska želi pokazati da su to sve pojave i događaji koji su vodili prema zločinima i genocidu. Opisujući Vojislava Šešelja kao saveznika Slobodana Miloševića, Helen Law pokazuje Šešeljev intervju na "državnoj televiziji koju je kontrolirao Milošević" u kojem Šešelj tvrdi da su zapadne granice Srbije na liniji Virovitica – Karlovac – Ogulin – Karlobag.
11.20 sati – Kao primjer činjenice da se JNA stavila u službu Miloševićevih genocidnih namjera, hrvatska pravna stručnjakinja Andreja Metelko-Zgombić navela je raketiranje Banskih dvora u listopadu 199. godine. "JNA je pokušala ubiti i šefa države i šefa vlade SFRJ te predsjednika Republike Hrvatske", rekla je Metelko-Zgombić.
11.18 sati – Hrvatska ukupno poziva 12 svjedoka, od čega su tri stručna svjedoka. Osim Sonje Biserko, stručni svjedok je i Ivan Grujić koji je od rata naovamo zadužen za iskapanje masovnih grobnica u Hrvatskoj i identificiranje žrtava. Prof. Davorin Lapaš svjedočit će o masakrima. Svjedokinja Marija Katić svjedočit će o ubojstvima i razaranju sela Bogdanovci blizu Vukovara. Frano Kožul bit će svjedok od kojega će sud, kako je rekla Vesna Crnić-Grotić, čuti svjedočanstvo iz prve ruke o zločinima u Vukovaru.
11 sati – Hrvatska je u javnoj prezentaciji, za koju smo upravo dobili potvrdu da ne podliježe pravilima suda o neotkrivanju podataka do kraja usmene rasprave, otkrila da će kao jednog od stručnih svjedoka pozvati Sonju Biserko, predsjednicu Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji. – Ona će objasniti politički i povijesni okvir – rekla je Vesna Crnić-Grotić.
10.45 sati – završila je uvodna prezentacija Hrvatske. Najvažnije teze su da je ovaj sud (ICJ) jedini međunarodni sud koji može utvrditi jesu li ratni zločini počinjeni u Vukovaru i okolici (kao i drugdje u Hrvatskoj, ali posebno je naglašen Vukovar) jednaki činu genocida. Hrvatska će tijekom usmene rasprave pokazati da je Srbija vrlo rano de facto i de jure preuzela institucije SFRJ, uključujući i JNA. Hrvatska će pokazati kako se JNA pretvorila iz vojske koja ima zadatak štititi Jugoslaviju u sudionika Miloševićevih namjera počinjenja genocida. Hrvatska je pokušala odmah objasniti i zašto je ovo suđenje još relevantno: zato što su, unatoč naporima Hrvatske da se neriješeni problemi riješe u pregovorima sa Srbijom, razni politički lideri u Srbiji zadržali isti stav poricanja. U tom kontekstu hrvatska predstavnica navela je izjave predsjednika Tomislava Nikolića u kojima je negirao genocid u Srebrenici, unatoč jasnoj presudi ovog suda (ICJ-a) koji je utvrdio da se taj genocid dogodio. Predsjednik Nikolić, dodala je Vesna Crnić-Grotić, nije porekao svoju povezanost s optuženikom za ratne zločine pred ICTY-jem Vojislavom Šešeljom ni s paravojnim skupinama. "Zato smo danas ovdje", zaključila je uime Hrvatske Vesna Crnić-Grotić.
10.42 sata – Vesna Crnić-Grotić uime Hrvatske najavila je koje će sve svjedoke saslušavati.
10.40 sati – Genocid na hrvatskom teritoriju nije počinjen samo u Vukovaru nego i u drugim dijelovima zemlje u kojima je bilo pokolja, mučenja civila i pronađenih masovnih grobnica – iznijela je Crnić-Gretić.
10.29 sati – Prikazan je ratni video razrušenog Vukovara za koji je Crnić-Grotić rekla da prikazuje kako je bila riječ o pokušaju uništenja jednog naroda i genocidnim aktivnostima.
– Tijekom sljedećih dana dokazat ćemo da se zločini koji su se dogodili protiv Hrvatske mogu smatrati genocidom i kako je to bila namjera onih koji su pokrenuli sukob – dodala je.
10.20 sati – Nakon izlaganja predsjednika suda riječ je preuzela prof. Vesna Crnić-Grotić, voditeljica hrvatskog tima u kojem su domaći i strani stručnjaci.
Kazala je da joj čast zastupati Hrvatsku te između ostalog istaknula kako srpska strana, uključujući predsjednika Tomislava Nikolića, niječe zločine navodeći da čak ni u Srebrenici nije bilo genocida.
10.05 sati – Predsjednik suda Peter Tomka na početku je rekao da sud danas zasjeda zbog kršenja Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida iz 1948. godine koju je donijela Glavna skupština UN-a. Hrvatska je pozvala ukupno devet svjedoka, a Srbija sedam svjedoka i jednog vještaka. Srbija planira ispitati samo četiri od devet svjedoka koje je predložila Hrvatska.
Usmena rasprava u postupku u kojem se Hrvatska i Srbija međusobno tuže za genocid počela je u 10 sati u Haagu. Do 1. travnja suci Međunarodnog suda pravde (ICJ) saslušat će brojne dokaze i svjedoke jedne i druge strane u postupku, no zbog strogih pravila Suda ništa od svjedočenja i argumenata koji će se čuti u sudnici ne smije biti objavljeno nigdje u javnosti sve dok rasprava ne završi 1. travnja u 11.30 sati.
Hrvatska je, podsjetimo, 2. srpnja 1999. godine podnijela tužbu protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije zbog povrede odredbi Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.
Nakon što su se Srbija i Crna Gora podijelile na dvije države, Hrvatska se na traženje suda izjasnila da nastavlja postupak u odnosu na Republiku Srbiju. Hrvatska je tužbom zatražila od Srbije da privede pravdi osobe koje su počinile genocidna djela, da dostavi informacije o nestalim osobama, da vrati kulturna dobra odnesena iz Hrvatske i plati naknadu štete.
Srbija je u siječnju 2010. godine podnijela protutužbu za genocid protiv Hrvatske. Prije tog koraka Srbija je pokušala osporiti nadležnost ICJ-a za hrvatsku tužbu za genocid, ali je Sud u studenom 2008. godine objavio da je nadležan. Pitanje nadležnosti ICJ-a bilo je neizvjesno jer je Sud prije imao dva slična slučaja u kojima je donio dvije različite odluke: u slučaju tužbe BiH protiv Srbije i Crne Gore (zbog genocida u Srebrenici) ICJ se proglasio nadležnim, a u slučaju tužbe SiCG protiv država članica NATO-a (zbog upotrebe sile) ICJ se proglasio nenadležnim.
Hrvatska će svoje argumente za tužbu protiv Srbije temeljiti ponajviše na ratnim zločinima i etničkom čišćenju počinjenom nad Hrvatima i ostalim nesrbima u istočnoj Slavoniji. Hrvatski pravni stručnjaci, naime, smatraju da je na tom području najlakše dokazati optužbu jer je taj dio Hrvatske napadan s teritorija Srbije i bilo je jasno djelovanje srpskih paravojnih postrojbi i bivše JNA. Srbija se u protutužbi bavi vojno-redarstvenom akcijom Oluja i tvrdi da je u njoj etnički protjerano 250 tisuća Srba. Srbija svojom protutužbom traži od Hrvatske da kazni počinitelje, nadoknadi štetu hrvatskim Srbima, stvori uvjete za povratak izbjeglica i da ukine Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja kao nacionalne praznike.
>>Pusić: Nisu stvoreni uvjeti za povlačenje tužbe za genocid
>>Miljenić: 'Više ne postoje šanse da povučemo tužbu protiv Srbije'
Dovoljno je usporediti izgled Vukovara i Knina da bi se donijela presuda.