U vrijeme kad su djeca od najranije dobi "uronjena" u svijet medija i interneta i kad u većini slučajeva nisu svjesni rizika koje taj svijet nosi, potrebno je na svim razinama odgojno-obrazovnog sustava uvesti medijski odgoj i obrazovanje, poruka je današnje tematske sjednice "Medijska pismenost za sigurnost djece u svijetu medija i interneta" u organizaciji tri saborska odbora – za medije, za obrazovanje te za obitelj, mlade i sport.
Raznim programima medijske pismenosti djeci treba omogućiti razumijevanje načina funkcioniranja medija, razvoja kritičkog pristupa medijskim sadržajima, stjecanje vještina digitalne pismenosti te osposobljavanje za korištenje te vlastito stvaranje pozitivnih sadržaja na internetu i u drugim medijima.
– Dostupnost i sigurnost u korištenju medija danas najviše ovise o obitelji, izuzetno vrijedan posao rade pojedine škole i učitelji, no da bi se djeca zaštitila dugoročno i djelotvorno, nužno je da medijski odgoj dospije do svakog djeteta, a za to treba stručno utemeljen nastavni program ili kurikulum te osposobljeni učitelji – rekla je pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić na čiju je inicijativu održana ova tematska sjednica u Saboru.
Član Odbora za obrazovanje Gvozden Srećko Flego kazao je da Hrvatska debelo zaostaje u medijskoj pismenosti i, ako ne počnemo raditi na medijskom odgoju i obrazovanju, iz naših će škola izlaziti medijski nepismeni ljudi.
Igor Kanižaj s Fakulteta političkih znanosti upozorio je da čak 93 posto djece u dobi od 11 do 18 godina ima profil na Facebooku, a gotovo ih polovica za vrijeme nastave pregledava statuse. Svako peto dijete primalo je uvredljive poruke ili komentare putem Facebooka, 18 posto djece navodi da bi se možda pristalo naći s nepoznatom osobom koju su upoznali na internetu, a 23,8 posto djece smatra da je zabavno slati anonimne uznemiravajuće poruke.
Ono što je opasno jest da s druge strane djeca o medijskoj kulturi uče samo 45 minuta mjesečno na satu hrvatskog jezika, a tome ih podučavaju profesori od kojih dio ni sam nije dovoljno educiran, primijetio je Kanižaj. Značajna poruka politici treba biti činjenica da 62 posto građana smatra da medijski odgoj treba uvrstiti u obrazovni sustav, dodao je Kanižaj te zaključio kako cijelo Hrvatsko društvo može profitirati od medijske pismenosti. Profesorica Lidija Kralj iz Osnovne škole Veliki Bukovec predstavila je projekt pet osnovnih škola kojem je cilj razviti školski kurikulum za osnovne škole zahvaljujući kojem bi se podigla razina svijesti učenika o svijetu medija i interneta te o njihovim nedostacima i mogućnostima.
>> Djeca ignoriraju dobna ograničenja, a čak 43 posto dopisuje se s nepoznatima
Super. Ajmo djeci uvaliti još jedan besmislen predmet, kao da ih već nema puno previše. Ne mrze dovoljno školu? Zdravstveni odgoj, građanski odgoj, ova besmislica...Bolje da djecu naučite kako prepoznati psihopatu. To će im više koristiti u životu nego ove sve tri budalaštine zajedno.