Smanjivanje deficita u okvire koje je zadala Europska komisija moglo bi završiti uvođenjem poreza na kamate. To bi građanima i tvrtkama koji imaju oko 213 milijardi kuna oročene štednje donijelo gubitak od jedne milijarde kuna tijekom ove, a 1,3 milijarde kuna iduće godine.
U Vladi podijeljeni
Porez na štednju dospio je na poveću listu mogućih rješenja za šest milijardi kuna “teško” krpanje proračuna o kojem će se vladajući izjasniti u iduća dva tjedna. Politički prilično uzdrman zbog afere Šegon, ministar financija Slavko Linić prepustio je Milanoviću da presiječe kome će uzeti nedostajuće milijarde i kako će ispuniti naloge iz Bruxellesa. Linić nije bio sklon oporezivanju kamata i zalagao se za oporezivanje nekretnina, no budući da su HNS i premijer Milanović bili protiv, sad moraju naći nove izvore financiranja. Osim poreza na štednju, u igri je i zamrzavanje uplata u drugi mirovinski stup, čime bi proračun dobio pet milijardi kuna. U Vladi su o tome podijeljena mišljenja, a i premijer je protiv. Na stolu je i smanjenje uplata u 2. stup sa pet na tri posto, a svaki postotak manje značio bi milijardu kuna više u državnom proračunu.
– Razne su mogućnosti, a što će Vlada odlučiti vidjet će se vrlo brzo jer želimo u veljači dovršiti rebalans – poručio je u četvrtak Linić.
Treba smanjiti rashode
HNS ponavlja da je protiv novih poreza, što bi značilo da sugerira da se manjak u proračunu rješava smanjenjem rashoda. Linić odgovara da su mirovine i plaće zadnje što će dirati. Što god da odluče, naći će se na udaru jer oporezivanje štednje ili zamrzavanje uplata u drugi stup povlači za sobom niz nepovoljnih posljedica za sigurnost ulaganja, isplativost štednje, potrošnju pa onda i gospodarski rast.
Građani u bankama imaju 164 milijarde kuna oročenih depozita, a preostalih 49 milijardi kuna drže strane financijske institucije, javna poduzeća, privatne tvrtke te strane fizičke osobe. Kamate na štednju padaju i rijetko kad za veće svote i dulje oročenje premašuju tri posto, tako da bi sa 20 posto poreza štednja izgubila na atraktivnosti.
– Najlakše je povećavati prihode i uvoditi nove poreze ne vodeći računa što će se dogoditi s poslovnim ciklusom. Vlada bi trebala smanjivati rashode, ali očito za to nema političke hrabrosti – komentira analitičarka Ekonomskog instituta Maruška Vizek i dodaje da treba imati isti porezni tretman prema svim oblicima prihoda od kapitala jer ako se uvede porez na štednju doći će do bijega kapitala u druge oblike imovine, nekretnine, osiguranja i slično. U većini drugih zemalja plaća se porez na štednju 10 do 35 posto.
Teško je pokrpat proračun iz kojeg curi na sve strane. Što Uredi za dobrodošlicu, agencije.. što strani konzultanti.. poticaji gospodarstvu odnosno lova u džep kolegama iz ministarstva..