KOME UZETI?

Krpanje proračuna – Linić bi nam uveo porez na štednju

Slavko Linić
Foto: Patrik Macek/VLM
24.01.2014.
u 07:30

Ministar financija Linić prepustio je Milanoviću da presiječe kome će uzeti nedostajuće milijarde i kako će ispuniti naloge iz Bruxellesa.

Smanjivanje deficita u okvire koje je zadala Europska komisija moglo bi završiti uvođenjem poreza na kamate. To bi građanima i tvrtkama koji imaju oko 213 milijardi kuna oročene štednje donijelo gubitak od jedne milijarde kuna tijekom ove, a 1,3 milijarde kuna iduće godine.

U Vladi podijeljeni

Porez na štednju dospio je na poveću listu mogućih rješenja za šest milijardi kuna “teško” krpanje proračuna o kojem će se vladajući izjasniti u iduća dva tjedna. Politički prilično uzdrman zbog afere Šegon, ministar financija Slavko Linić prepustio je Milanoviću da presiječe kome će uzeti nedostajuće milijarde i kako će ispuniti naloge iz Bruxellesa. Linić nije bio sklon oporezivanju kamata i zalagao se za oporezivanje nekretnina, no budući da su HNS i premijer Milanović bili protiv, sad moraju naći nove izvore financiranja. Osim poreza na štednju, u igri je i zamrzavanje uplata u drugi mirovinski stup, čime bi proračun dobio pet milijardi kuna. U Vladi su o tome podijeljena mišljenja, a i premijer je protiv. Na stolu je i smanjenje uplata u 2. stup sa pet na tri posto, a svaki postotak manje značio bi milijardu kuna više u državnom proračunu.

– Razne su mogućnosti, a što će Vlada odlučiti vidjet će se vrlo brzo jer želimo u veljači dovršiti rebalans – poručio je u četvrtak Linić.

Treba smanjiti rashode

HNS ponavlja da je protiv novih poreza, što bi značilo da sugerira da se manjak u proračunu rješava smanjenjem rashoda. Linić odgovara da su mirovine i plaće zadnje što će dirati. Što god da odluče, naći će se na udaru jer oporezivanje štednje ili zamrzavanje uplata u drugi stup povlači za sobom niz nepovoljnih posljedica za sigurnost ulaganja, isplativost štednje, potrošnju pa onda i gospodarski rast.

Građani u bankama imaju 164 milijarde kuna oročenih depozita, a preostalih 49 milijardi kuna drže strane financijske institucije, javna poduzeća, privatne tvrtke te strane fizičke osobe. Kamate na štednju padaju i rijetko kad za veće svote i dulje oročenje premašuju tri posto, tako da bi sa 20 posto poreza štednja izgubila na atraktivnosti.

– Najlakše je povećavati prihode i uvoditi nove poreze ne vodeći računa što će se dogoditi s poslovnim ciklusom. Vlada bi trebala smanjivati rashode, ali očito za to nema političke hrabrosti – komentira analitičarka Ekonomskog instituta Maruška Vizek i dodaje da treba imati isti porezni tretman prema svim oblicima prihoda od kapitala jer ako se uvede porez na štednju doći će do bijega kapitala u druge oblike imovine, nekretnine, osiguranja i slično. U većini drugih zemalja plaća se porez na štednju 10 do 35 posto.

Komentara 111

DU
Deleted user
07:49 24.01.2014.

Teško je pokrpat proračun iz kojeg curi na sve strane. Što Uredi za dobrodošlicu, agencije.. što strani konzultanti.. poticaji gospodarstvu odnosno lova u džep kolegama iz ministarstva..

Avatar vila velebita
vila velebita
08:19 24.01.2014.

Povećaju PDV na 25%, padne potrošnja.... povećaju cijene energenata i benzina... padne potrošnja....ukinu nultu stopu poreza na neke artikle... i opet padne potrošnja... maknu cipelarinu prosvjetarima... i padne potrošnja..... sada su digli cijenu vode i nametnut će novi porez.... i pogađate što.... pašće potrošnja... Ne bi li trebalo biti da porast potrošnje vuče porast proizvodnje, a sve zajedno voditi u procvat društva?!?!

PO
podravec
08:11 24.01.2014.

Treba uvesti porez na dobit strancima, protuhrvatskim udrugama ukinuti financiranje iz proračuna ( svude u svijetu financiraju se od članarine i donacija), naplatiti stotinumilijunske porezne dugove Paviću, Čačiću i drugoj bratiji, raznim Sanaderima i Vidoševićima oduzeti pokradeno. Ima toga još masa.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije