"Postoji opasnost potpunog razilaženja građana i političkog sustava u njegovim bitnim segmentima – u vrijednosnom sustavu, posljedično i u odnosu građana prema institucijama. Zato svi politički faktori u zemlji imaju odgovornost djelovati bez odlaganja". Upozorenje je to sadržano u pismu koje je predsjednik države Ivo Josipović poslao predsjedniku Sabora, Josipu Leki, a u kojemu od njega traži da se maksimalno angažira kako bi postigao konsenzus političkih stranaka oko izbornog zakonodavstva.
Josipović u pismu elaborira kako je okupio tim stručnjaka koji pripremaju opsežne ustavne promjene, za koje smatra da su Hrvatskoj nužne, ali za njih još treba podosta priprema. To, međutim, nije razlog da se odgađaju jednostavne odluke, pa Josipović traži da ih se donese odmah. U odluke koje ne trpe odgodu ubraja uvođenje preferencijalnog glasanja i to već na idućim parlamentarnim izborima. "Nedopustivo je da smo više demokratske standarde i veće mogućnosti izbora omogućili građanima pri izboru zastupnika u Europski parlament proteklog svibnja, nego što ih imamo u izborima za svoj, Hrvatski Sabor", piše Josipović i zaključuje da se time izravno podcjenjuje značaj i legitimitet nacionalnih institucija.
Predsjednik se u obrazlaganju potrebe za uvođenjem preferencijalnog glasanja poziva i na sve učestalije referendumske inicijative koje vidi kao želju građana da više sudjeluju u političkim procesima, posebice u izborima. Ističe činjenicu da je referendumska inicijativa Željke Markić koja je, među ostalim, nudila i preferencijsko glasanje, dobila značajnu podršku.
Predsjedniku Sabora, Josipu Leki, šef države je uz pismo dostavio i rezultate istraživanja koja je naručio za potrebe izmjene Ustava. Jedno od pitanja odnosilo se na to kako bi građani trebali birati svoje zastupnike u Saboru. Svega je 16,2 posto ispitanih reklo da ih treba birati kao i do sada, birajući stranačke liste koje sastavlja čelništvo stranaka. Čak 79,4 posto ispitanika se izjasnilo da ih treba birati imenom i prezimenom – polovica izravno apsolutnom većinom, a druga polovica sa stranačkih lista uz pravo građana da sami određuju redoslijed kandidata (preferencijalno glasanje). Bez odgovora na to pitanje bilo je 4,5 posto ispitanika.
Vrlo je zanimljivo i da je 76 posto anketiranih građana reklo da bi trebalo uvesti ustavnu mogućnost da se prikupljanjem 10 tisuća potpisa određeni problem stavi na dnevni red Sabora. Protiv mogućnosti da građani odrede temu kojom bi se Sabor bavio izjasnilo se 20 posto ispitanika, dok ih 3,5 posto nije imalo stav o ovoj temi.
Sadržaj pisma prenosimo u cijelosti:
Poštovani gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora, gospodine Leko,
Obraćam vam se sukladno svojoj ustavnoj zadaći da kao Predsjednik Republike brinem o redovitom i usklađenom djelovanju državnih tijela te kao Ustavom ovlašteni predlagatelj predlaganja promjene Ustava (članci 94. stavak 2. i članak 136. Ustava Republike Hrvatske – numeracije prema Ustavnom sudu Republike Hrvatske).
Obraćam Vam se zbog značajnih društvenih, ekonomskih i političkih procesa u državi koji se odnose na funkcioniranje političkog sustava i zahtijevaju krajnje ozbiljnu političku pozornost i reakciju koja ne trpi odgađanja. Obraćam Vam se kao predsjedniku Hrvatskog Sabora, predstavničkog tijela građana i nositelja zakonodavna vlasti u Republici Hrvatskoj te osobi koja uživa visok ugled među zastupnicima i u širokoj javnosti.
U ožujku ove godine okupio sam tim vrhunskih ustavnopravnih stručnjaka, koji je od tada, posebno cijelo ljeto, intenzivno radio na prijedlogu novog Ustava. Kako sam i ja profesor prava, radio sam zajedno s timom stručnjaka na pripremi teksta Ustava. Sada se nalazimo u veoma zreloj fazi artikuliranja konačnog nacrta jer ostaje još samo usuglašavanje oko nekih pitanja za koja su ponuđena alternativna rješenja te bolja profilacija pojedinih normi. Inicijativa za promjenu Ustava rezultat je moga iskustva s funkcioniranjem hrvatske države, ključnih institucija političkog sustava države kao i primjera dobre europske prakse s kojima sam se upoznao proteklih pet godina. Glavni poticaj za izradu novog Ustava su snažne društvene promjene koje traže novi ustavnopravni okvir da bi se Hrvatska mogla dalje uspješno razvijati.
Inicijativa za promjenu Ustava je rezultat potreba za promjenama koje su danas potpuno evidentne. Moje je profesionalno i političko uvjerenje kao pravnika i kao Predsjednika Republike Hrvatske kako se radi o potrebi promjena koje zahvaćaju brojna pitanja. Izdvajam teritorijalni ustroj države (regionalizacija), promjene u demokratskom ustroju (izborno zakonodavstvo, uređenje referenduma i dr.), područje viših generacija ljudskih prava i socijalne države, obuhvaćaju preciznije uređenje odnosa među državnim tijelima (trodioba vlasti i njihov međusobni nadzor), promjene u državnoj upravi i pravosuđu, jačanje demokratskih institucija te druge važne promjene.
Ovim Vas pismom želim i službeno obavijestiti o započetom poslu na izradi novog Ustava kojeg namjeravam uputiti u Sabor u prvom kvartalu iduće godine.
Drugi razlog moga obraćanja su i rasprave koje se vode o mogućoj izmjeni izbornog zakonodavstva potaknute i referendumskom inicijativom za promjenu Ustava. Pitanje jačanja demokratskih procesa i izbornog zakonodavstva koje građanke i građani smatraju primjerenim, jedno je od najvažnijih za povjerenje građana u izabrane predstavnike i institucije vlasti. Upravo je i izborno zakonodavstvo predmet ustavnih promjena koje ću predložiti. Ali, te promjene, ako se usvoje, neće utjecati na naredni izborni ciklus. Zato sam Vam slobodan skrenuti pozornost na određene zaključke do kojih sam došao kroz rad na promjeni Ustava, upravo vezano na izborno zakonodavstvo.
Zaključak koji možemo izvući jest da postoji opasnost potpunog razilaženja građana i političkog sustava u njegovim bitnim segmentima, u vrijednosnom sustavu, posljedično i u odnosu građana prema institucijama
Kao rezultat ozbiljnog i odgovornog rada angažiranih stručnjaka, proces izrade prijedlog promjena došao je u fazu u kojoj traži provjeru šireg kruga stručnjaka, političkih faktora i javnosti. U tom kontekstu naručio sam istraživanje javnog mnijenja vezano uz ključne teme i smjernice novog ustavnog poretka. Cjelovito istraživanje Vam šaljem u prilogu ovog pisma. Vjerujem da ćete i sami doći do spoznaja do kojih sam došao zajedno s članovima moga tima. Na gotovo svim ključnim pitanjima građani iskazuju radikalno nezadovoljstvo postojećim zakonskim i ustavnim rješenjima u postocima koji govore o njihovom opravdanom osjećaju isključenosti iz procesa demokratskog odlučivanja, posebice kada je riječ o izborima. Nezadovoljni su niskom razinom otvorenosti sustava i niskim stupnjem odgovornosti političkih faktora, skupom i neefikasnom organizacijom države i radom ključnih institucija. Povodom nekih odluka koje su posljednje vrijeme donesene temeljem postojećih zakona i koje se odnose na status zastupnika u Hrvatskom saboru, prepoznaje se očigledan i dramatičan vrijednosni raskol između stavova javnosti i zakonskih rješenja na osnovu kojih je Sabor bio prisiljen donositi odluke. Taj se raskol sve više vidi i kao raskol građana i politike, građana i političara.
Istraživanje koje sam povjerio stručnoj i etabliranoj tvrtci, eksplicite i implicite govori o brojnim konkretnim disfunkcionalnostima sustava. Posebno, o tome možemo zaključivati ako rezultate istraživanja stavimo u kontekst dosadašnje prakse i dnevnih događanja. Zaključak koji možemo izvući jest da postoji opasnost potpunog razilaženja građana i političkog sustava u njegovim bitnim segmentima, u vrijednosnom sustavu, posljedično i u odnosu građana prema institucijama.
Zbog svega navedenog, smatram da svi politički faktori u zemlji imaju odgovornost djelovati bez odlaganja. Možda je zadnji trenutak za pozitivno artikuliranje političke energije. Potrebne ozbiljne promjene Ustava i sustava, koje ne smiju polaziti od skrivenih strategija i nametanja parcijalnih interesa. Ali, priprema cjelovitih promjena ne smije biti razlog za odgađanje jednostavnih odluka koje mogu biti donesene odmah. Potrebno je hitno poručiti građanima da političke stranke i izborni sustav u zemlji ne služe za nametanje kandidata predodređenih od strane političkih elita, nego da će već sljedeći saziv Hrvatskog sabora u znatno većoj mjeri reflektirati volju građana.
Želju građana da više sudjeluju u političkim procesima, posebnice u izborima, pokazuju u zadnje vrijeme učestale inicijative za referendumom. Naravno, temeljna ustavna načela, uključivši i parlamentarni ustroj naše države, daju i određene limite neposrednom odlučivanju građana. Ali, zadržavanje sadašnjeg sustava velike isključenosti građana iz procesa političkog odlučivanja čini mi se neodrživim.
Da građani žele drukčiji izborni sustav, pokazuje i izuzetno velik broj potpisnika zahtjeva za referendumom koji, uz ostala pitanja, uključuje i potrebu uvođenja preferencijalnog glasovanja. Nedopustivo je da smo više demokratske standarde i veće mogućnosti izbora omogućili građanima pri izboru zastupnika u Europski parlament proteklog svibnja, nego što ih imamo u izborima za svoj, Hrvatski sabor. Time izravno podcjenjujemo značaj i legitimitet nacionalnih institucija. Istraživanje stavova građana koje Vam šaljem, uvjerljivo govori o želji građana da više utječu na to tko će biti biran u Hrvatski sabor.
Zbog svih prethodno izrečenih argumenata predlažem Vam da učinite sve što je moguće unutar Vaših ovlasti predsjednika Sabora uređenih Ustavom i Poslovnikom Hrvatskog sabora, koristeći Vaš ugled i dokazanu političku objektivnost, kako bi osigurali da se hitno postigne konsenzus o uvođenju preferencijalnog glasovanja na narednim parlamentarnim izborima.
Na kraju, gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora, bit ću slobodan redovito Vas izvješćivati o radu na promjeni Ustava i svim ključnim radnjama koje poduzimam. Želim da promjene budu najšire verificirane u stručnoj, političkoj i općoj javnosti te da budu pripremljene za kvalitetnu raspravu u Hrvatskom saboru. Primite izraze moga poštovanja,
PREDSJEDNIK
REPUBLIKE HRVATSKE
Ivo Josipović
>> Zastupnici žele vidjeti pismo koje je Josipović poslao Leki
>> Srb: Josipovićevo pismo je predizborni i promidžbeni trik
Nakon inicijative "u ime obitelji" koja je osigurala referendumsku podršku novom izbornom zakonu kakvoga narod želi pokušaji goreprikazanih aparatčika su ilegalni, nemaju legitimitet. Posebno MORAJU paziti da ne poduzimaju ništa "hitno" jer snaga njihovih mandata je već na zalasku. Tako to dođe dok se umjesto potrebnih promjena u društvu utjerivalo pedofiliju, staljinizam i luciferov nauk.