Tema prosjačenja sve je aktualnija kako stanovništvo siromašuje. Svakodnevno svjedočimo sve većem broju ljudi koji po centrima gradova ili na frekventnim prometnicama traže novac i milostinju. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2013. godini (prvi podaci za 2014. godinu bit će dostupni tek u rujnu), 29.9 posto stanovništva Hrvatske je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti što preračunato iznosi oko 1,29 milijuna ljudi.
Sve se češće može se čuti kako unatoč bijedi ima i onih koji su od prosjačenja napravili profesiju. Večernji list je, između ostalog, objavio priču o korisnicima socijalne pomoći koji u pučku kuhinju dolaze u luksuznim vozilima poput Audija A4.
Nedavno je Večernji list objavio i priču iz Ujedinjenih arapskih emirata o prosjakinji za koju se utvrdilo da je vlasnica luksuzne Toyote Land Cruisera koju je parkirala nekoliko metara od mjesta gdje je tražila milostinju.
Što mjerodavne institucije kažu za stanje u Hrvatskoj?
Iz Ministarstva unutarnjih poslova dostavili su podatke o prekršajima koji se odnose na skitnju i prosjačenje od 2007. do 2014. godine.
Vidljiv je trend rasta, posebno u 2013. i 2014. jer je MUP prije dvije godine postupao u 659 slučajeva, a lani u 759 slučajeva.
Zanimljiv je podatak da je lani broj sankcioniranih maloljetnih počinitelja bio 21, manje nego u 2007. kad ih je bilo 24 te 2009. kada ih je bilo 38.
Na pitanje postoje li organizirane skupine prosjaka koje bi se trebale kazneno goniti, iz MUP-a nismo dobili odgovor, osim odgovora da prosjačenje spada u domenu prekršaja. Isto pitanje poslali smo i Državnom odvjetništvu koje je navelo kako ne raspolažu tim podacima te da se obratimo Ministarstvu unutarnjih poslova.
Postupanje policije po prekršajima skitnje i prosjačenja regulirano je Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira, Zakonom o policijskim poslovima i ovlastima e Prekršajnim zakonom, a sankcionira se novčanom kaznom ili kaznom zatvora, a uz navedene kazne, prekršajni sud može izreći i zaštitnu mjeru udaljenja prekršitelja s područja općine na rok od 30 dana do 6 mjeseci, a također može i novčanu kaznu zamijeniti radom za opće dobro ili kaznom zatvora.
Prekršajni sud može izreći i zaštitnu mjeru udaljenja prekršitelja s područja općine na rok od 30 dana do 6 mjeseci, a također može i novčanu kaznu zamijeniti radom za opće dobro ili kaznom zatvora.
"S tim u vezi, prekršajni sud pri izricanju kazne može odrediti i neku od zaštitnih mjera (npr. obveznog liječenja od alkoholizma), ali i mjera opreza koje bi trebala prekršitelja odagnati od budućih činjenja prekršaja, te također neku od odgojnih mjera predviđenih za maloljetne prekršitelje (npr. posebne obveze ili upućivanje u centar za odgoj).", stoji u odgovoru MUP-a.
Dobili smo odgovor i sa Prekršajnog suda:
"Nismo u mogućnosti dati podatke o eventualnom organiziranom prosjačenju od strane skupine koja bi se „profesionalno“ bavila takvim poslovima iz razloga što je iz naših sudskih upisnika jedino moguće dati podatke o pojedinačnim počiniteljima prekršaja prosjačenja iz članka 11. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira koji predviđa navedeni prekršaj, a s kojim podacima već raspolažete", stoji u odgovoru.
Kako se u javnosti spominje da djeca koju majke drže u naručju uvijek spavaju jer im se daje alkohol kako ne bi plakala, iz MUP-a odgovaraju da ne raspolažu tim podacima.
Sličan odgovor dobili smo i iz Ministarstva socijalne politike i mladih.
"U pogledu "teorije iz medija" da majke koje prose maloj djeci daju alkohol kako bi bila mirna, mi u Ministarstvu nemamo takvih informacija, ali ne m-ožemo tvrditi da pojedinačni slučajevi nisu mogući, o tome bi saznanja mogli imati ljudi na terenu, odnosno socijalni radnici", stoji u odgovoru Tihomira Ivke iz Ministarstva socijalne politike i mladih.
Djelatnici Centra za socijalnu skrb Grada Zagreba tijekom godine zateknu veći broj djece i odraslih u prosjačenju, no da samo manji broj njih ima prebivalište u Zagrebu. Također, niti Centar za socijalnu skrb grada Zagreba na tvrdnju da majke djeci daju alkohol kako bi bila mirna kažu da "nemaju takvih saznanja, "no podsjećamo da u bavljenju ilegalnim aktivnosti sva štetna ponašanja su moguća pa tako i navedeno što smatramo da ozbiljno treba sankcionirati te kroz međuresorno i multidisciplinarno djelovanje poduzimati sve potrebne aktivnosti u suzbijanju istoga", stoji u odgovoru Centra za socijalnu skrb grada Zagreba.
>> Ropstvo u Zagrebu: Osam godina ga tukao i tjerao na prosjačenje
>> Osam godina terora: Za gazdu je svaki dan isprosio i 1000 kuna
Postajemo face...rumunji nas smatraju "tržištem"... Hahahhahaaaaaa