Konsenzusa o reformi obrazovanja, pa tako ni o kurikularnoj reformi, nema. To su nam jučer izričito kazali u HDZ-u, a upitna je, prema našim informacijama, i podrška HAZU. Zadnjih dana pojavila se priča da su se akademici razišli u mišljenju o promjenama koje su ponuđene za obrazovni sustav. – Ne mogu reći da se Akademija podijelila, ali imamo svoje mišljenje o tome što se radi. Slažemo se da treba što prije ići u produženje obveznog obrazovanja, ali da to ne bude produženje pučkoškolskog školovanja jer time nećemo dobiti ništa – kazao nam je jučer akademik Ivo Šlaus, naglašavajući da ne govori uime Akademije.
Redukcija nije dobra
Dodao je također da “srednja škola mora biti daleko bolja od ovog što se sada predlaže” i što se, po njegovu mišljenju, svodi na redukciju pojedinih predmeta. I u HDZ-u su jasni kad je riječ o reformi obrazovanja.
– Na te priče o konsenzusu mogu se samo nasmijati. Činjenica je da se želi medijski stvoriti dojam da je konsenzus postignut, ali o tome nema ni govora. Nema konsenzusa – kategorički je kazao Tomislav Đonlić, predsjednik HDZ-ova Odbora za odgoj i obrazovanje, na medijsku konstataciju da je postignut konsenzus o reformi obrazovanja.
– Kao i do sada, Kukuriku koalicija najprije usvoji određeni dokument, ovaj put Strategiju obrazovanja, pa onda medijskim pritiskom pokušava ishoditi konsenzus – ističe Đonlić dodajući da su do sada od čitave reforme vidjeli samo “Strategiju razvoja obrazovanja” koju su nazvali “popisom lijepih želja”. Početak kurikularne reforme, za koju drži da ju je SDP mogao već davno odraditi da je za to imao volje, naziva predizbornim potezom.
Nema povjerenja
Slično kaže i bivši HDZ–ov ministar obrazovanja dr. Radovan Fuchs.
– Slažemo se jedino u tome da je reforma potrebna, posebno reforma kurikuluma. Naglašavamo da smo za promjene koje će značiti napredak Hrvatskoj i njezinim građanima, ali u ove tri godine mandata aktualna vlada nam ničim nije dokazala da zaslužuje povjerenje. U te tri godine nisu pokazali da žele iskrene, konkretne promjene obrazovnog sustava i radili su upravo suprotno od toga – ističe Fuchs. Drži da je intencija sadašnje vlade na kraju mandata osnovati niz povjerenstava koja bi radila na reformi, definirati rokove i to onda ostaviti novoj vladi da provede.
Stvar je u tome da uvođenje još jedne godine osnovne škole znači zapošljavanje nastavnika koji će sve razrede u toj novouvedenoj godini držati. Ako generacija ima oko 40 000 djece, a prosječan razred u OŠ broji oko 22 učenika (negdje manje, negdje više, ali tu otprilike), onda računajmo koliko je to još ljudi na državnim jaslama. Oko 1800 ljudi. Mjesta za uhljebe koliko hoćeš, a jamčim da ne samo da se time neće postići nikakav napredak, već upravo obrnuto.