Županijski sud u Velikoj Gorici ipak je tražio od Vrhovnog suda da slučaj Zdravka Mustača prebaci na drugi sud, jer se postupak treba provesti pred novim sudskim vijećem, a za to nemaju dovoljno kaznenih sudaca. Odvjetnik Siniša Pavlović koji zastupa Gizelu Đureković, odluku Vrhovnog suda (predsjednica vijeća Vesna Vrbetić i članovi Dražen Tripalo i Žarko Dundović) nazvao je mini-revolucijom jer se poziva na Konvenciju o zaštiti temeljnih ljudskih prava u tumačenju prava žrtve.
Vrhovni sud objavio je odluku na osam stranica o prihvaćanju žalbe Gizele Đureković na odbijanje Županijskog suda u Velikoj Gorici da u povodu europskog uhidbenog naloga Njemačkoj preda i Zdravka Mustača. Vijeće kojim je predsjedala Vesna Vrbetić, a članovi su bili suci Dražen Tripalo i Žarko Dundović, dopustilo je suprugi ubijenog hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića da kao oštećenica sudjeluje u postupku u povodu EUN-a te je ukinulo odluku suda u Velikoj Gorici određujući da će se ponovljeni postupak provesti pred izmijenjenim vijećem.
To znači i da su aktivirane mjere kojima je Mustaču zabranjeno napuštanje boravišta te privremeno oduzimanje putne isprave i osobne iskaznice. DORH se o žalbama nije očitovao već je samo Vrhovni sud izvijestio da su se upoznali sa sadržajem žalbi. Sud u Velikoj Gorici odbacio je žalbu koju je za G. Đureković podnio odvjetnički ured Pavlović&Pavlović jer se u postupku u povodu EUN-a ne utvrđuje kaznena odgovornost tražene osobe pa da onda ni ona ne može imati status oštećenice. Ali, pogriješili su, presudio je Vrhovni sud. Pri tomu ističu kako naročito treba imati na umu da je "europski uhidbeni nalog, predviđen Okvirnom odlukom, prva konkretna mjera u području kaznenog prava kojom se provodi načelo uzajamnog priznanja koje je Europsko vijeće označilo kao temelj sudske suradnje". Postupak u povodu EUN-a "služi ostvarivanju vođenja ili nastavka kaznenog postupka, odnosno izvršenja kazne".
Prema Zakonu o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU moglo bi se tumačiti da osim tražene osobe i njezina branitelja te državnog odvjetnika koji zastupa državu koja je izdala nalog, nitko drugi nije ovlašten podnijeti žalbu. Međutim, takvo doslovno tumačenje dovelo bi u pitanje ostvarivanje svrhe europskog prava, izraženog kroz spomenutu Okvirnu odluku Vijeća EU, ali i drugih propisa kojima se uređuje pravo Europske unije (Direktiva i Okvirnih odluka), a koji se odnose na zaštitu i prava žrtve u kaznenom i drugim postupcima. Ljudsko pravo žrtve je da počinitelj bude osuđen i da mu se utvrdi krivica.
Europska Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda propisuje: ''Svatko čija su prava i slobode koje su priznate u Konvenciji povrijeđene ima pravo na djelotvorna pravna sredstva pred domaćim državnim tijelom čak i u slučaju kada su povredu počinile osobe koje su djelovale u službenom svojstvu.“ Potreba za zaštitom prava žrtve dolazi do izražaja i u nizu direktiva i okvirnih odluka koje se oslanjaju i na Deklaraciju UN-a o temeljnim načelima pravde za žrtve kaznenih djela. U jednoj od direktiva govori se o tomu da žrtva ima pravo na preispitivanje odluke da se ne pokreće kazneni postupak. Doduše državama još nije istekao rok za implementaciju tog stajališta, ali stupila je 15. studenoga na snagu i obvezuje članice EU da nacionalne propise tumače u skladu s odredbama te Direktive tako se se ostvaruje spomenuto pravo žrtve. Djelomično, to je naš zakonodavac već i uzeo u obzir u izmjenama Zakona o kaznenom postupku.
Kako u Hrvatskoj nikad nije pokrenut postupak protiv Mustača, pa Gizela Đureković nikad nije imala mogućnost nastaviti ili preuzeti kazneni progon protiv njega, već je postupak započet u Njemačkoj, pa je Županijsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici zastupajući Njemačku predložilo predaju Mustača, ali nakon odbijanja EUN-a nije uložilo žalbu, Vrhovni sud je zaključio da u toj situaciji nepriznavanje prava na žalbu oštećeniku predstavlja "težom povredom njegova prava" koje se žrtvama moraju osigurati.
"Dakle, za zaključiti je da oštećenik ne može biti lišen svojih prava samo iz razloga što državni odvjetnik nije u cijelosti postupio u okviru svoje nadležnosti i u skladu s temeljnim načelima pravnog poretka Republike Hrvatske, na što je bio obvezan i to tako da se u najvišoj mogućoj mjeri postigne svrha pravosudne suradnje u kaznenim stvarima unutar Europske unije", obrazlaže Vrhovni sud. Što se tiče druge žalbe, o biti stvari, odnosno utemeljenosti EUN-a, i ovo vijeće Vrhovnog suda, ima jednaki stav o značaju zastare kao i više drugih vijeća Vrhovnog suda, na koja su se i pozvali, a koja je zanemario Županijski sud u Velikoj Gorici. Kako za 32 kaznena djela nema provjere tzv. dvostruke kažnjivosti (i po hrvatskom pravu) nema razloga niti utvrđivati je li nastupila zastara po hrvatskim propisima. O tome će novo sudsko vijeće Županijskog suda u Velikoj Gorici morati voditi računa.
Znam 100% da postoji gomila optuzbi i protiv Mustaca i protiv Perkovica, znam da ih DORH drzi po ladicama , neke i po dvadeset godina . Jedina smo država evrope gdje obitelj ubijenoga ne može tužiti ubice . Imamo srecucu da je ostalo nekoliko sudaca iz doba HDZea , inače ne bi ni bilo izručenja . Drugovi bi radje izolirali Hrvatsku, oni se tako i tako bolje osjecaju kao balkanci .