Manji broj kreveta za akutne bolesnike i povećanje broja kreveta za produljeno i dugotrajno liječenje i palijativnu skrb i u dnevnoj bolnici te više pruženih specijalističko-konzilijarnih usluga glavne su promjene koje nosi master plan, odnosno Nacionalni plan razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica 2014. – 2016.
Predstavio ga je danas ministar zdravlja dr. Rajko Ostojić, naglasivši da je cilj sigurnost pacijenta i njegovo zadovoljstvo s poboljšanim ishodima liječenja.
Kasnim 18 dana
– Kasnim 18 dana, ali s ovim se planom kasni 20 godina jer nitko nije imao hrabrosti napraviti Nacionalni plan ni strategiju – poručuje Ostojić. Planiraju se četiri regionalne bolničke mreže: središnja i sjeverna, istočna, južna i zapadna. Središnja i sjeverna ima osam županija i Grad Zagreb i 15 bolnica. Istočna regija ima pet županija i sedam bolnica, južna ima četiri županije i pet bolnica, a zapadna ima tri županije i četiri bolnice.
Osnovni su kriteriji planiranja razvoja i funkcionalne integracije bolnica prosječna stopa popunjenosti, s ciljem da bude 85%, prosječno trajanje boravka u bolnici – tu postoji velika mogućnost smanjenja 10-30 posto – te minimalni broj kreveta (15 po odjelu). – Neke od jedinica postat će neodržive, spojit će se i razviti odlični centri izvrsnosti, bilo u samoj bolnici ili u susjednoj – kaže Ostojić.
Kojem liječniku biste išli radije?
Pokazalo se da prosječna stopa popunjenosti kreveta u nacionalnim bolnicama I. kategorije značajno varira među odjelima, primjerice između 18% i 99% u djelatnosti onkologije i radioterapije, te 41-83% na neurološkim odjelima. Analiza razine radnog opterećenja ukazuje na goleme razlike i u broju specijalističko-konzilijarnih pregleda po liječniku. Primjerice, na pedijatriji je to između 47 i 1596 pregleda na godišnjoj razini, a ginekologija i opstetricija bilježe raspon od 616 do 1358 slučajeva.
– U bolnicama II. kategorije raspon je još veći. Ima liječnika koji su pregledali 700 pacijenata i onih koji su obavili 4000 pregleda – rekao je ministar i zapitao: – Što mislite o tom rasponu? Kome biste išli radije?
Ostojić najavljuje funkcionalnu integraciju za 21 od 31 bolnice. – Smanjuje se broj akutnih kreveta za 4997, ali značajno raste broj postelja za produljeno i dnevno liječenje. Kad smo došli, bilo je stotinjak kreveta za palijativu, povećali smo ih na 206, a do konca 2016. bit će ih 269 – kaže. Tako će se bjelovarska i sisačka bolnica funkcionalno integrirati s KB Dubravom, Ogulin, Karlovac i Zabok s KBC-om Sestre milosrdnice, Varaždin i Čakovec u sjevernoj regiji te koprivnička i virovitička bolnica. U istočnoj regiji svih sedam bolnica integrirat će se, broj postelja za palijativu bit će 51. Integriraju se i Slavonski Brod i Požega, Našice i KBC Osijek, ali i vukovarska i vinkovačka bolnica, iako se to donedavno negiralo.
U južnoj regiji integrirat će se tri od pet bolnica
– Očekujemo otpore, ali moj tim i ja imamo argumente. Županije koje su izgubile najviše akutnih kapaciteta igrom slučaja su one u kojima je SDP na vlasti, sisačka i krapinska. To je dokaz da se nisam rukovodio politikantskim razlozima i uvjeren sam da će zbog pacijenata prihvatiti naše argumente – objasnio je Ostojić.
U južnoj regiji integrirat će se tri od pet bolnica, neće se integrirati Dubrovnik i KBC Split. Tu će biti 76 palijativnih postelja, a za dva mjeseca dolazi do funkcionalne integracije šibenske i kninske bolnice te gospićke i zadarske. U zapadnoj regiji integrirat će se tri od četiri bolnice, dobit će još pet postelja u Puli, spajaju se Lovran i Rijeka.
Provedbom Plana očekuje se 400 milijuna kuna uštede. – Liječenje u dnevnim bolnicama umjesto u skupim akutnim posteljama uz porast dnevnih postupaka od 15-20% u tri godine može generirati čak 50% ušteda.
Mobilni doktori
Dnevne bolnice omogućuju pacijentima da na jednom mjestu obave deset pretraga umjesto da lutaju. Očekujemo i povećanu mobilnost osoblja, vrhunski liječnici iz KBC-a odlazit će u županijske bolnice, to radi cijeli uređeni svijet. Jednom tjedno ili u dva tjedna, liječnik će pregledati pacijente u Našicama, umjesto da stotine Našičana putuju 55 kilometara do Osijeka – navodi ministar.
HZZO pozdravlja plan i vjeruje da će njegova primjena, uz izlazak HZZO-a iz državne riznice, donijeti boljitak pacijentima.
>>Kninska bolnica se spaja sa šibenskom, a vukovarska s vinkovačkom
>>'Ne trebaju nam politička prepucavanja, treba nam novac'
Ovaj ministar je negativna "0" (- nula)! A ni ostali ministri iz ove kuku Vlade nisu ništa bolji! Tiha jeza!