Prema mnogim pokazateljima tržišta radne snage, zaposlenosti i nezaposlenosti, Hrvatska već je već otprije na začelju ljestvice zemalja Europske unije. Za razliku od nekih tranzicijskih zemalja članica, trendovi su u nas i dalje negativni pa se i neka specifična obilježja u kojima smo bili iznad ili oko prosjeka EU lagano “kvare”. Jedan je od takvih pokazatelja broj djece (do 17 godina) koja žive u kućanstvima u kojima nitko ne radi.
Nepovoljnija slika
Prema usporednoj anketi o radnoj snazi koju je ovih dana objavio Državni zavod za statistiku, u Hrvatskoj je 2012. svako deveto dijete ili 11,4 posto maloljetničke populacije živjelo u takvim kućanstvima. To je još uvijek samo malo iznad prosjeka EU (u kojemu ih je 11,1 posto), no samo dvije godine prije takvih je u nas bilo 10 posto. Slika je nepovoljnija kad se promatra udio punoljetnih osoba (dobi od 18 do 59 godina) koje žive u kućanstvima bez redovitih primanja. U takvim kućanstvima u Hrvatskoj je 2012. živjela svaka sedma punoljetna osoba mlađa od 60 godina (13,8% njih), dok je dvije godine prije takvih bilo 12%, a u EU ih je u prosjeku nešto manje od 11 posto – najmanje u Češkoj i Luksemburgu (6,5%), a najviše u Grčkoj, Španjolskoj i Irskoj u kojima se kreće od 15 do 17,5 posto.DZS-ova usporedna anketa pokazuje i da je problem dugotrajne nezaposlenosti, jedna od glavnih boljki domaćeg tržišta radne snage, među najizraženijima u usporedbi s ostalim članicama EU. Udio nezaposlenih dulje od godinu dana u ukupnom aktivnom stanovništvu u Hrvatskoj premašuje desetinu, što je više nego dvostruko u odnosu na prosjek EU (4,7 posto).Na tom su tragu i pokazatelji zaposlenosti starijih osoba – od 55 do 64 godine.
Neskloni učenju
Od ukupne populacije te dobi u Hrvatskoj radi njih 36,7 posto, dok je prosjek EU gotovo 50 posto. U Švedskoj gotovo tri četvrtine stanovništva te dobi radi, u Njemačkoj i Danskoj više od 60 posto, dok s druge strane manji udjel zaposlenih starijih osoba bilježe samo Grčka, Malta i Slovenija. Začelje europske ljestvice dijelimo, nažalost, s još dvije-tri zemlje i kad je posrijedi sklonost cjeloživotnom učenju. Sa samo 2,4% stanovništva u dobi od 25 do 64 godine koje je nedugo prije anketiranja sudjelovalo u nekom obliku usavršavanja ili obrazovanja iza nas su samo Rumunjska i Bugarska. “Odlikaši” smo tako u rijetkim usporedbama, poput onih o ranom napuštanju škole mladih u dobi 18 do 24 godine. U Hrvatskoj nakon osnovne škole obrazovanje napušta samo 4,2 posto, dok je europski prosjek 12,7 posto.
>> Zbogom, recesiji. 2014. je napokon godina oporavka
Prvo smo dobili generacije ratne djece. Zatim smo dobili generacije djece roditelja koji su krvavo radili za izrabljivačke privatnike. Sad, nadamo se pri koncu krize, dobivamo generacije djece nezaposlenih. Jadna lijepa naša za tridesetak godina. Kakva bu to suluda stratifikacija. Jedna te ista većina sastavljena od starih, siromašnih, neškolovanih ili loše školovanih i nezaposlenih.