Učenici od petog do osmog razreda osnovne škole krajem siječnja ili početkom veljače 2015. mogli bi pisati probne testove iz hrvatskog i stranog jezika te matematike, a pred kraj školske godine pisat će test čiji će rezultat osmašima utjecati na upis u srednje škole.
U prvoj godini jedan bod
– Razmišljamo o tome. Testovima se ne bi ispitivale činjenice koje su djeca memorirala, nego bi se testirala funkcionalna pismenost, primjena stečenog znanja, stavljanje u kontekst i snalaženje u njemu, nešto slično PISA testovima. No, nismo još dogovorili u kojoj mjeri bi i hoće li uopće rezultat postignut na tim testovima utjecati na upis učenika u srednju školu – potvrdio nam je ministar obrazovanja Vedran Mornar. Dodaje da će sljedeće, prve godine provođenja tih testova, bodovanje rezultata za upis u srednju školu biti minimalno.
– Recimo, učenik će moći dobiti maksimalno jedan ili dva boda, ovisi kako se dogovorimo. Ti bi se bodovi dodavali ostalim učenikovim bodovima – objašnjava Mornar. Tako bi, primjerice, dogovore li se za jedan bod, za pedeset posto riješena testa osmaš dobio pola boda, 70 posto – 0,7 bodova itd.
– Tako bi bilo u prvoj godini, a cilj nam je, ako u to krenemo, da se svake godine utjecaj testova na upis u srednje škole povećava – kaže Mornar. Rezervu hoće li projekt zaista zaživjeti ima zato što za njega nije osiguran novac, ali nada se da će se u proračunu za sljedeću godinu naći potreban iznos.
– Prema našim procjenama, za provođenje testova trebat će nam od tri do pet milijuna kuna. Ispiti će se provoditi u četiri posljednja razreda osnovne škole i, što prije s tim počnemo, to bolje. Provodili bi ih dok ne zaživi vanjsko vrednovanje osnovnih škola predviđeno u Strategiji razvoja obrazovanja – tumači Mornar. Prema njegovim riječima, utjecaj postignutih rezultata na upis osmaša u srednje škole svake bi se godine povećavao, a u konačnici ocjene iz škole mogle bi nositi 40, 50 ili 60 posto bodova za upis u srednju školu, a ostatak rezultat postignut na tim testovima.
– Na dulji rok težit ćemo tome da vidimo je li uspjeh 5.0 zaista 5.0 – kaže Mornar, a na pitanje je li to uvođenje male mature na mala vrata, kategorički kaže: – Ne, to nema veze s malom maturom. Ovo je privremeno rješenje dok ne zaživi model koji je predviđen strategijom – puno malih testova u osnovnoj školi – zaključuje Mornar.
Treba unaprijed znati
Ljiljana Klinger, ravnateljica Osnovne škole Matije Gupca, jedne od najboljih u državi, kaže da bi učenici unaprijed trebali znati što će se ispitivati – reproduktivno znanje kao najniža razina ili povezivanje i zaključivanje kao viša razina znanja.
– Ako se testiranje dobro pripremi, može imati dobar učinak, ali ako nije dobro pripremljeno, može biti diskriminirajuće. Bilo bi dobro kad bi rezultati testiranja, osim posljedica na učenika, imali i posljedice na učitelje. Ako loše riješi test, učenik će se teže upisati u srednju školu, a što će se dogoditi učitelju – pita ravnateljica Klinger.
još jedno bacanje novca i maltretiranje ucenika da bi politicka elita mogla mantrati o tome kako su oni nešto napravili....a, zapravo jedino što rade je šteta....tako su prije 3-4g. osmislili petogodišnje školovanje za medicinske sestre, nije bilo važno što je ta 5. godina nigdje, nije bilo važno osmisliti program ni svrhu uvođenja iste...samo neka se uvede...a, sad vec problemi, manjak prostora, program visi u zraku kao i što su, i gdje ta djeca, imaju godinu više potrebno za kv, godinu manje od više....