Troškovi rada po satu u Hrvatskoj blago su porasli u 2015., iako i dalje pripadaju među najniže u Europskoj uniji i znatno su ispod europskog prosjeka, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.
Prosječni su troškovi rada po satu u Hrvatskoj prošle godine iznosili 9,6 eura. Time su se nakon klizanja na 9,4 eura u godini ranije ponovo vratili na razinu iz 2013. godine, pokazuju podaci Eurostata.
Hrvatska se u 2015. svrstala u skupinu zemalja EU s najnižim prosječnim troškovima rada po satu, koju predvodi Bugarska sa samo 4,1 eurom. Slijedi Rumunjska s pet eura, Litva sa 6,8 eura, Latvija sa 7,1 eurom, Mađarska sa 7,5 eura i Poljska s 8,6 eura.
Najviše je prosječne troškove rada po satu u 2015. bilježila Danska, od 41,3 eura. Pri vrhu su još Belgija s 39,1 eurom i Švedska s 37,4 eura po satu.
Na razini EU troškovi rada po satu prošle su godine u prosjeku iznosili 25 eura, te 29,5 eura u eurozoni, izračunali su u europskom statističkom uredu.
Hrvatska je s povećanjem troškova rada po satu u 2015. za 1,7 posto, iskazanima u domaćoj valuti, istim kao u Danskoj, bilježila najmanje povećanje među zemljama EU koje nisu u sastavu eurozone.
Najviše su u toj skupini zemalja porasli prosječni troškovi rada po satu u Rumunjskoj, za 8,3 posto, te u Bugarskoj, za sedam posto.
U Eurostatu pritom napominju da na podatke za tu skupinu utječu promjene valutnih tečajeva.
Među članicama eurozone najviše su prošle godine porasli troškovi rada po satu u Latviji, za 7,3 posto, te u Litvi, za 5,6 posto, i Estoniji, za 5,3 posto. Pali su samo na Cipru, za jedan posto, i u Italiji, za 0,5 posto.
Na razini EU troškovi rada po satu povećani su u 2015. za dva posto te za 1,5 posto u eurozoni.
Među pojedinim sektorima na razini EU najviši su prosječni troškovi rada u 2015. zabilježeni u industriji, od 25,9 eura po satu. Slijedi uslužni sektor s 24,9 eura po satu te građevinski s 22,4 eura po satu. U pretežno neposlovnom sektoru bez državne uprave troškovi rada po satu iznosili su 25,1 euro.
Industrija u eurozoni bilježila je u 2015. još više troškove rada, od 32,3 eura po satu. U uslužnom sektoru iznosili su 28,6 eura po satu, a u građevinskom sektoru 25,8 eura po satu. Pretežno neposlovni sektor bez državne uprave bilježio je troškove rada od 29,4 eura po satu, pokazuju podaci Eurostata.
Promatrano po strukturi troškova, udio doprinosa u troškovima rada po satu u EU iznosio je prošle godine 24 posto te 26 posto u eurozoni.
Prema raspoloživim podacima Eurostata među zemljama EU najveći udio doprinosa u troškovima rada u prošloj godini bilježila je Francuska, od 33,2 posto. Najniži je bio na Malti, gdje je iznosio 6,6 posto.
U Hrvatskoj je udio doprinosa u troškovima rada po satu u 2015. iznosio 14,9 posto, stoji u izvješću Eurostata.
>> 'Ne znam što će nam toliki ekonomisti, menadžeri i pravnici?! Čime će oni upravljati?'
a jesu tu uracunati oni koji ne dobivaju uopce placu, oni kojima nisu uplaceni doprinosi a koji su prijavljeni i oni koji dolaze na posao reda radi ? + oni koji su na drzavnoj sisi ??? koliki je onda trosak rada