Natječaj za najbolji rukopis

U četiri tisuće radova ima i pravih remek-djela krasopisa

28.04.2015., Zagreb - Petero clanova povjerenstva, Sinisa Reberski s Grafickog odjela Akademije likovnih umjetnosti, Ante Bezen s Uciteljskog fakulteta, Zeljko Jozic, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Melita Redzic Savicic, urednica R
Foto: Jurica Galoić/Pixsell
1/3
30.04.2015.
u 18:50

Među deset finalista u šest kategorija
 23. svibnja biraju 
se pobjednici - najstariji Ivan Štefančić (94) najstariji je sudionik natječaja, a svoje radove slale su i grupe iz domova za starije osobe

Od četiri tisuće radova koji su stigli na natječaj "Najbolji hrvatski rukopis", koji su pokrenuli Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Večernji list i list za djecu Radost, petero članova stručnog povjerenstva, akademik Josip Bratulić, Siniša Reberski s Grafičkog odjela Akademije likovnih umjetnosti, Ante Bežen s Učiteljskog fakulteta, Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, i Melita Redžić Savičić, urednica Radosti, odabrali su 60 finalista, koji će se u šest kategorija natjecati za titulu najboljeg 23. svibnja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Zbog velikog broja natječajnih radova pristiglih iz osnovnih škola diljem Hrvatske prosudbena komisija odlučila je uvesti dodatnu kategoriju za učenike 2. i 3. razreda osnovne škole kako bi svi finalisti natječaja imali

podjednake šanse za pobjedu. Tako će se u vještini krasopisa ogledat najbolji natjecatelji iz prvog razreda osnovne škole, potom oni iz drugog i trećeg razreda, te oni iz četvrtog razreda, zatim od petog do osmog, srednjoškolci, ali i deset najboljih odraslih krosopisaca.

Stigla i pisma zahvale

– Radujem se što su se prijavile brojne škole iz cijele Hrvatske. Pokazalo se da su učitelji i profesori potaknuli djecu da na satu ili kod kuće za zadaću prepišu tekst zadan na natječaju i na taj način pokažu koliku važnost pridaju rukopisu. Najviše radova poslali su osmoškolci, ali isto tako i odrasli ljudi, posebice generacije koje se s nostalgijom sjećaju krasopisa koji je prestao podučavati još 50-ih godina prošloga stoljeća – kazao nam je Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Sudeći po broju pristiglih radova, ali i po brojnim pismima i porukama koji su stigli zajedno s radovima, ljudi iz cijele Hrvatske bili su oduševljeni ovim jedinstvenim natječajem koji bi, kako kaže Jozić, ubuduće trebao postati tradicionalan.

– Jedna starija gospođa krasopisom nam je ispisala čestitku za natječaj koji smo pokrenuli, istaknuvši da je bitno što smo ljude potaknuli da budu svjesni važnosti krasopisa. Od jedne 91-godišnje bake dobili smo pismo napisano krasopisom u kojemu nije poslala tekst za natječaj, nego priču o tome kako provodi svoje staračke dane – dodaje Željko Jozić.

Na natječaj se javio i devedesetčetverogodišnji Ivan Štefančić, a među prispjelim radovima, posebice u kategoriji građana, mogu se vidjeti prava remek-djela krasopisa – poput zrcalnog pisma, pisanog u odrazu ogledala.

– Stiglo je i desetak radova iz Doma za starije i nemoćne Bjelovar. Nekoliko mi je učiteljica reklo da su ih djeca u razredu molila da ih prijave na natječaj – kaže Melita Redžić Savičić, urednica Radosti.

Profesor Ante Bežen, koji na Učiteljskom fakultetu predaje metodiku hrvatskog jezika, u sklopu koje se uči o lijepom pisanju, kaže kako će na natječaj prispjeli radovi poslužiti i u znanstvene svrhe.

Analiza rukopisa

– Ovi rukopisi jako nam dobro dolaze za analizu stanja rukopisa u hrvatskom društvu. S pomoću njih možemo vidjeti kakva je slika rukopisa u Hrvatskoj. Već imamo prve indikacije koje govore da je rukopis kod nas pod velikim utjecajem tehničkih slova – kaže profesor Bežen. Odzivom na natječaj iznenađen je i akademik Josip Bratulić, koji je predsjednik stručnog povjerenstva.

– Nisam se nadao ovakvom odzivu. Dobili smo gotovo četiri tisuće rukopisa, a to je jedan mali grad – dodaje akademik Bratulić.

Siniša Reberski s Grafičkog odjela Akademije likovnih umjetnosti, pregledavajući radove, uočio je nekoliko trendova koji se pojavljuju posebice kod školaraca.

– Potkraj osnovne škole jako puno ženskih rukopisa mijenja kut, nagne se 60 i više posto ulijevo. Vrlo se često gubi povezanost slova, a to je posebno izraženo u višim razredima. Seniori su me maksimalno iznenadili. Ima nekoliko remek-djela. To su ljudi rođeni 30-tih godinama prošlog stoljeća, prošli su školu krasopisa i nevjerojatno je da su tijekom svih tih godina uspjeli sačuvati vitalnost svog rukopisa – kaže Reberski.

>> Najljepši rukopis: imena finalista znat će se 30. travnja

Ključne riječi

Komentara 1

Avatar samo.zvonko
samo.zvonko
08:42 01.05.2015.

I dalje je nejasno tko je promijenio slova. Zašto učenici prvog razreda uče drukčija slova od onih koja smo učili mi? Jesu li to pisana slova ili malo uvrnuta tiskana slova?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije