Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila izmjene Zakona o radu.
– Zakon o radu mora ići za tim da se riješe posljedice krize, visoka stopa nezaposlenosti i gubitak radnih mjesta. Lakše zapošljavanje i fleksibilizacija radnog vremena pomoći će u tome. Imamo neprihvatljiv udio sive ekonomije i rada na crno te stalan gubitak ljudskih kapitala. Cilj zakona je sačuvati postojeća i potaknuti otvaranje novih radnih mjesta. Zakonom se pojednostavljuje postupak kolektivnog zbrinjavanja viška radnika, pojednostavljena je fleksibilizacija radnog vremena. Radnici će i dalje raditi 40 sati tjedno, odnosno maksimalno 48 sati tjedno – rekao je ministar rada Mirando Mrsić i dodao da neće biti pojačanja intenziteta rada.
'Pozivaju na reforme'
– Ovaj zakon ne smanjuje prava radnika – rekao je Mrsić i istaknuo da zakonom nisu dirane otpremnine ni otkazni rokovi.
– Jučer su naši politički partneri ničim izazvani naveli dobar primjer reforme u Njemačkoj prije deset godina pa vas molim da se to prevede i pošalje kolegama iz opozicije. Neka kažu što im odgovara ili ne odgovara. Nije sramota zaostajati za Njemačkom deset godina, ali 20? Jednom reformom Njemačka je dobila zraka i išla je naprijed, ljudi su radili više za plaće koje su stagnirale do dana današnjeg, i to je cijena uspjeha. Dajmo im te činjenice pa neka vide – kazao je predsjednik Vlade.
Zoran Milanović rekao je da ljudi pozivaju na reforme te će ih dobiti i kako je riječ o vrlo blagoj reformi.
Nakon sjednice Vlade ministar rada Mirando Mrsić predstavio je novinarima najvažnije novosti danas predloženog zakona o radu. Iako se novim zakonom poslodavcima omogućava da radnicima nametnu 56 sati rada u jednom tjednu, odnosno, čak do 60 sati ako se tako dogovore kolektivnim ugovorom – ministar Mrsić tvrdi da to neće omogućiti izrabljivanje radnika.
– Ovaj zakon ne omogućava poslodavcima da 56 sati tjedno radnici rade cijelo vrijeme jer ako u jednom tjednu odrade 56 sati, idući tjedan odradit će 32 sata. Najveći prosječni fond sati prema novom zakonu bit će 48 sati tjedno unutar četiri uzastopna mjeseca. Međutim, tih 8 sati više morat će se radnicima platiti kao prekovremeni sati – rekao je Mirando Mrsić, a na pitanje novinara kako će kontrolirati to da poslodavci ne krše prava radnika, ministar je rekao da će poslodavac morati svakom radniku pisanim putem naložiti prekovremeni rad, da će stoga biti pisani trag o prekovremenim satima, a da će njegovi inspektori rada vršiti pojačane kontrole upravo tih prekovremenih sati.
Novi zakon omogućava i lakše otpuštanje radnika tako da poslodavac radniku prije otkaza više neće trebati ponuditi neko drugo radno mjesto unutar tvrtke.
– To je ionako bila formalnost, a posljedica te formalnosti bila je samo to da se postupak otkazivanja ugovora o radu bespotrebno produljivao – rekao je Mrsić.
Ministar rada Mirando Mrsić rekao je kako će u slučaju da inspektori utvrde povredu radnog vremena u nekoj tvrtki tu tvrtku istog trenutka zatvoriti. Zakon o radu je poslan u Sabor, i stići će u dva čitanja, a ministar Mrsić rekao je kako očekuje da će Zakon o radu na koncu biti donesen konsenzusom svih parlamentarnih stranaka.
Odobreno jamstvo
Izmjene Zakona o trgovini predstavio je potpredsjednik Branko Grčić i istaknuo da se OPG-ovima dopušta prodaja vlastitih proizvoda izvan prodavaonica i na štandovima unutar trgovačkih centara.
Zakonom o elektroničkoj trgovini inspekcijski nadzor u području elektroničke trgovine odsad će biti u nadležnosti Ministarstva.
Vlada je na sjednici odobrila davanje državnog jamstva HBOR-u od 220 milijuna eura radi nabave 44 motorna vlaka.
– U veljači će početi proizvodnja vlakova i očekuje se da će prvi vlak biti isporučen u svibnju ili lipnju sljedeće godine te nakon toga jedan vlak svaki mjesec – rekao je ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić i istaknuo da će putovanje od Zagreba od Siska brzom linijom trajati 35 minuta.
Raspravljalo se i o primanju osoblja u vojnu službu. Ministar obrane Ante Kotromanović izjavio je da je plan u ovoj godini primiti u vojnu službu 940 novih vojnika/mornara dok je prošle iz sustava izašlo 1427 osoba.
Prihvaćen je prijedlog uredbe o izmjenama i dopuni Uredbe o visini naknade za korištenje voda
- Korigira se visina naknade za korištenje voda na 2,85 kuna. Riječ je o razvojnoj naknadi koja se koristi financiranje našeg dijela EU projekata. Razlog tome su investicije koje je Hrvatska do 2023. godine dužna poduzeti u području vodnoga gospodarstva, a koje proizlaze iz našega članstva u EU. Unija je za te projekte pripremila tri milijarde eura, a Hrvatska mora osigurati milijardu i pol eura, i ta će se sredstva velikim dijelom namaknuti upravo iz ove naknade, rekao je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.
>> Sindikati pozvali Mrsića da odustane od još dvije odredbe
>> Samo oni koji nisu prijatelji Hrvatske mogu podržavati generalni štrajk
Nekako mi nije žao večine ljudi koji žive u ovoj državi, ako ju se ikada i moglo zvati "država", ... Svi kuknjave nad rušenjem socijalne države, rezanjem svega i svačega, žestokim urušavanjem radničkih prava, i mnogim drugim "genijalnim" potezima oveove vlade, a zaboravljaju da je upravo dobar dio tih istih građana glasovao na izborima za SDP i HNS! Sutra će ti isti glasovati za HDZ, i ponovno će se čuditi i negodovati ... Parlamentarna demokracija je najobičnija prevara, osmišljena da bi političke i gospodarske elite držale široke narodne mase u pokornosti, a istodobno stvarale savršeni privid da "narod" o nečemu odlučuje!