U ministarstvima, agencijama i drugim državnim tijelima ovaj tjedan ubrzano se radilo na sastavljanju proračuna. Sva su tijela dobila upute da srežu materijalne rashode i investicije, ali tako da masa za plaće ostane jednaka. Ministar financija Zdravko Marić trebao bi predstaviti proračun na sjednici Vlade 8. prosinca, a čini se da će ga brusiti do zadnjeg trenutka.
Deficit od samo 2 posto BDP-a
Marić je odlučan da zadrži manjak na maksimalno 6,9 milijardi kuna, što je do dva posto BDP-a, ali to neće biti moguće bez dogovora sa sindikatima zaposlenika u državnim i javnim službama koji su najveći izazov u nastojanju da se rashodi zadrže na jednakoj razini kao i lani. Dva su zadana iznosa – prihodi proračuna i deficit koji se zbog europskih ograničenja mora držati pod kontrolom. Rebalans pokazuje povećanje prihoda proračuna za 1,5 milijardi kuna, na otprilike 116,3 milijarde kuna u ovoj godini, ali primjenom porezne reforme proračun će ostati bez otprilike dvije milijarde kuna, ali će se zbog povećane potrošnje i rasta BDP-a u njega vratiti između 600 milijuna i milijardu kuna. Neto efekt je manjak od milijardu kuna na prihodovnoj strani koju Marić mora ukalkulirati u svoje izračune. Rashodovna strana bit će puno veći izazov. Marić je već istaknuo da neće biti rezanja mase plaća i mirovina. Naprotiv, mora osigurati dodatnih 600 milijuna kuna za dvije indeksacije odnosno za prilagodbu mirovina trendovima na tržištu. Izazov su pregovori sa sindikatima zaposlenika u državnim i javnim službama koji se odvijaju pet do dvanaest. Danas počinju razgovori o povišici plaća za šest posto koja se odgađa već šest godina zaredom. Pojedini sindikati već su instruirali članove da podižu tužbe protiv države kako bi izborili svoja prava. Resorni ministar Tomislav Ćorić u teškoj je situaciji jer mora izboriti kompromis od sindikata koji nemaju strpljenja čekati i sedmu godinu na svoju povišicu, ali ovaj put Vlada neće ići đonom prema svojim zaposlenicima već će pokušati izboriti tzv. win-win rješenje. Nema prostora za povišicu “tešku” 1,8 milijardi kuna, ali djelomično rješenje moglo bi se naći. Idući tjedan ostavljen je za razgovor o isplati božićnice koja nosi troškove od 300 milijuna kuna. To bi bilo dovoljno novca za apetite ministra obrane Damira Krstičevića koji želi zaustaviti trend smanjivanja vojnog proračuna, a argument mu je financiranje NATO-a koje bi se u budućnosti moglo znatno povećati izdvajanjem za vojne potrebe. Neizvjesno je i koliko će se tražiti za zdravstveni sustav koji, nije tajna, ima dubioza.
Umjesto subvencija novac EU
Rashodi proračuna porast će dodatnim izdvajanjem za mirovine, vojsku i zaposlenike pa će neki korisnici proračuna biti zakinuti kako bi se ostvario željeni iznos deficita. Već je najavljeno da će se i dalje štedjeti na materijalnim rashodima, kapitalnim investicijama i subvencijama. Kad se u tekućem proračunu pogledaju te stavke vidi se da nema previše prostora za uštedu. Materijalni rashodi ove su godine povećani u rebalansu i iznosili su 11,6 milijardi kuna. Mogu se korigirati, ali ne puno. Veći potencijal nosi odustajanje od investiranja, što je odluka koja ima najviše negativnih posljedica za ekonomiju. Kapitalna ulaganja svedena su na 2,8 milijardi kuna i očito će se dodatno rezati. Tu su i subvencije koje su ove godine iznosile oko šest milijardi kuna, od čega je većina plasirana u privatni sektor. Ako se dotacije poljoprivrednicima i ostalim tvrtkama ne zamijene novcem iz fondova EU, Vlada bi mogla naići na žestoke kritike poljoprivrednog sektora, a proračunski transferi prema državnim tvrtkama već su ionako smanjeni na manje od milijardu kuna. Manevarskog je prostora malo i sve se vrti oko milijardu kuna pa će se pri sastavljanju konačnog proračuna brojiti poprilično sitno.
>> Ovo su odgovori na 12 najčešćih pitanja o poreznoj reformi
>> Sindikati upozorili: Oni s najnižim primanjima neće dobiti ništa ili vrlo malo
super hik ministar - sirotinji ništa, srednjem sloju mrvice, bogatima najviše!