Financijski jet-set izabrao je pitoreskni gradić Kitzbühel, poznato skijalište u Austriji, za prvi ovogodišnji skup o ulaganjima u istočnoj i jugoistočnoj Europi. Među stotinjak predstavnika vlada, bankara i ostalih kupaca državnih dugova s jugoistoka Europe ovog će se puta naći i mandatar Tihomir Orešković koji će s guvernerom središnje banke Borisom Vujčićem zastupati hrvatske interese.
Da će se njih dvojica u četvrtak i petak susresti s kupcima državnog duga, potvrdili su u središnjoj banci i HDZ-u. Po svemu sudeći, Orešković se na put u Kitzbühel odlučio na nagovor guvernera, koji je redoviti gost siječanjske konferencije, inače zatvorene za medije, koja se organizira u Kitzbühelu kako bi njezini sudionici spojili ugodno s korisnim.
Susreti ‘jedan na jedan’
Vujčić inače ne skija, a mandatar se odmah u petak vraća u Zagreb na razgovore o formiranju vlade pa je za njih dvojicu ovo isključivo radni skup. Vujčić će biti jedan od izlagača, dok će se mandatar Orešković susresti ‘jedan na jedan’ s dvadesetak najvećih kupaca hrvatskih državnih obveznica. Sredina siječnja uobičajen je termin u kojemu jedna od triju agencija, S&P izlazi s ocjenom kreditnog rejtinga Hrvatske, koji je uz negativne izglede dva stupnja ispod investicijske razine. Ipak, vjeruje se da će rejting kuće pričekati prve poteze nove vlade i izradu proračuna prije promjene rejtinga, bilo na bolje ili lošije.
U HDZ-u kažu da je i mandatar pripremio prezentaciju za ulagače pa će strani investitori biti upućeniji u prve poteze nove vlade od domaće javnosti. Mandatar Orešković već je izjavljivao da će mu preporuke Europske komisije i Svjetske banke iz Doing business istraživanja biti svojevrsna biblija po kojoj će se ravnati, a u središnjoj banci misle da je skup u Kitzbühelu idealna prilika za mandatara da iz prve ruke čuje kakva su očekivanja investitora od Hrvatske.
Također, njemu je to prilika da buduću vladu predstavi u najboljem svjetlu, budući da je nesvakidašnji način formiranja Vlade i parlamentarne većine stvorio dosta nedoumica i kod investitora. Državni bi proračun ove godine trebao refinancirati oko 17 milijardi kuna postojećeg duga i, ako deficit ostane na desetak milijardi kuna, to znači da se sam proračun treba zadužiti za približno četiri milijarde eura, ne računajući ostale sustave vezane uz državu poput HAC-a, HBOR-a, željeznica i drugih. Iduće godine na naplatu stižu više od 20 milijardi kuna pa će 2017. godina u tom pogledu biti izrazito zahtjevna godina, posebno ako dođe do povećanja kamata za euro.
Labavija monetarna politika
Vrijednost CDS-ova za Hrvatsku (koji pokazuju stupanj rizika zemlje od bankrota) kreće se oko 350 baznih bodova, što je dvostruko više od Rumunjske i Mađarske, prvih dviju zemalja koje su iza nas i pod CDS-u i po visini kamata koje plaćaju na državna zaduženja.
Labavija monetarna politika europske središnje banke olakšat će dotok novca i u Hrvatsku, no isto tako ta bi ‘pipa’ mogla biti zatvorena ako se nova vlada Domoljubne koalicije i Mosta nezavisnih lista odluči na eksperimente koji bi ugrozili financijsku stabilnost zemlje.
Zajedničko pojavljivanje mandatara i guvernera ljekovito je i za hrvatsku monetarnu vlast, nakon što se guvernerska pozicija našla u fokusu postizborne političke trgovine.
>> Upute za kreiranje čudovišta zvanog Vlada RH
>> Stari ministri u novoj vladi? Orešković: Na kraju tražimo najkvalitetnije ljude
Vidi naslova,Vujčić vodi Oreškovića na finaciski jet-set,ha,ha. Orašković vodi Vujčića na posao da mu pokže kako se radi i razgovra sa finacijerima i ulagačima.