Po mnogim mišljenjima, tri su se knjige našle u većini hrvatskih domova. To su “Razgovor ugodni” Andrije Kačića Miošića, Biblija i Rječnik stranih riječi Bratoljuba Klaića.
Obilježavajući trideset (točnije trideset i jednu) godina od Klaićeve smrti, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje te Matica hrvatska 6. i 7. ožujka organiziraju stručni skup o djelu tog istaknutog jezikoslovca i prevoditelja. Adolf Bratoljub Klaić rođen je 27. kolovoza 1909. u Bizovcu, a umro u Zagrebu 2. ožujka 1983. Klasičnu gimnaziju završio je u Zagrebu, a u istom je gradu diplomirao na Filozofskom fakultetu jugoslavistiku te češki i njemački jezik.
Trideset godina predavao je hrvatski jezik i scenski govor na Akademiji kazališne i filmske umjetnosti u Zagrebu (danas ADU). Za Drugog svjetskog rata bio je među priređivačima pravopisnog priručnika Koriensko pisanje, a jedan je od autora Hrvatskog pravopisa iz 1944. No najpoznatiji je po Rječniku stranih riječi čije je prvo izdanje objavljeno još 1951., a posljednje, dopunjeno i osvježeno 2012. u izdanju Školske knjige. Riječ je o jednoj od najpopularnijih knjiga hrvatske kulture u kojoj se Klaić suvereno bavio osjetljivim pitanjem tuđica.
Dvodnevni skup u Zagrebu imat će tri cjeline. Prva je Klaić kao leksikograf i pravopisac, potom Klaić kao dijalektolog i akcentolog, a treća će se baviti odnosom Klaića i književnosti.