Kraševe inovacije

Čokoladu rade u četiri smjene

Barcelona, Domaćica
Foto: Instagram
11.01.2016.
u 17:30

Zapošljavaju, rade praznicima, ali i dalje ne proizvode koliko mogu prodati

S ambasadorima na društvenim mrežama poput Stane Katić, poznate američke glumice hrvatskih korijena, koja se ovih dana nakon posjeta Hrvatskoj pohvalila fotografijama Seke i Brace požeškog Zvečeva, te s Barceloninim nogometašima Neymarom i Pereirom koji s Ivanom Rakitićem tamane Kraševu Domaćicu, domaći konditorski proizvodi dobivaju sve bolju reklamu izvan granica Lijepe Naše. A sudeći prema najnovijim statistikama HGK za prvih devet mjeseci lanjske godine, sve bolje se i prodaju.

Mislilo se, naime, kako će nekontrolirani uvoz trgovačkih lanaca, poglavito diskontera, nakon ulaska Hrvatske u EU dodatno uzdrmati poziciju domaćih konditora, čak i onih najžilavijih. No s osuvremenjavanjem pogona, inovacijama i ulaganjima, novim tržištima, čini se kako oni sve uspješnije pariraju uvoznicima i “no name” proizvodima na domaćem tržištu, a izvoz raste.

Akcija glavni alat prodaje

Hrvatska čokolada u devet je mjeseci 2015. bila na visokom trećem mjestu izvoznih proizvoda. Izvezli smo 13,4 tisuće tona čokolade i proizvoda od kakaa za 58,42 milijuna eura, što je u odnosu na 35,12 milijuna eura iz istog razdoblja godinu prije snažan rast izvoza od 66%. No kako je čokolada i treći uvozni proizvod u poljoprivredno-prehrambenoj strukturi, i dalje postoji znatan vanjskotrgovinski deficit, koji je pak s 35 milijuna u devet mjeseci 2014. lani smanjen na 22 milijuna eura. Lani smo u devet mjeseci uvezli 80,48 milijuna čokolade i proizvoda od kakaa, što je rast od 14%, po čemu čokolada u ukupnom poljoprivredno-prehrambenom izvozu Hrvatske čini 4,9% udjela, a u uvozu 4,1%.

Braco i Seka pritom su tek dio bogatog hrvatskog portfelja kojim se slade i globalno. Još od 1950. te se čokolade prodaju od Švicarske i Jordana do SAD-a i Australije, dok Kraš uz već prokušana svjetska tržišta svojim proizvodima krči put i u Aziju, Japan i Južnu Koreju. Ove godine obilježava četiri desetljeća izvoza u SAD, gdje godišnje proda do 2000 tona svojih najjačih brendova poput Bajadere i Griota. Dobro uhodani slatki biznis s napolitankama u Saudijskoj Arabiji lani je pak rastao 20% u odnosu na godinu prije, na oko 4000 tona, što je već 12 posto ukupne proizvodnje Kraša, dok u Ujedinjene Arapske Emirate i Kuvajt, uz bok najboljim svjetskim trgovcima odlazi Krašev segment premium proizvoda.

– Konkurencija na domaćem tržištu je jaka, glavni alat u prodaji su akcija i deflacija, a uvoz je iznimno velik – kažu u tom regionalnom lideru koji ove godine slavi 105 godina poslovanja.

S inovacijama u Köln

Stoga i oni, kao i ostali hrvatski konditori, šansu vide u izvozu u regiju i treće zemlje, a naročito u inovacijama. Najpoznatija Kraševa baka Bajadera lani je tako dobila podmladak – Bajaderu Amarus, za koju se bademi proizvode kod kuće u Ravnim kotarima. Najnoviji su hit i tri nove čokolade Dorina koje će s klasičnim i čokoladnim napolitankama i Domaćicom predstaviti na svjetskom sajmu u Kölnu.

Zahvaljujući domaćim retailerima koji se kao destinacija za čokoladu ponovno vraćaju u modu te inovativnosti u Krašu nove čokolade “štancaju” i u četiri smjene, čak i praznicima, što je, smiju se u Krašu, i dobro i loše. Zaposlili su, naime, desetke novih ljudi, ali i dalje ne mogu potpuno odgovoriti na tržišnu potražnju. 

>> Neymar i društvo u svlačionici Barcelone goste se Domaćicom! 

>> Kraš, Badel i Agrokor očekuju da će im TTIP šire otvoriti Ameriku

Komentara 7

KR
kruško1
18:34 11.01.2016.

cijela država je na akciji...znači ako nije akcija,Tnc ili oznaka jeftinije dzaba ti i reklama ...akcija +pozicija =prodaja ,ali nije zadovoljavajuci profit

KR
krutiii
23:04 11.01.2016.

kaj smjena traje 6 sati???

SA
samoborka
23:14 11.01.2016.

Bajadera je sve gore kvalitete i okusa. Pakiranja domacih keksa i cokolada su sve manja, cijene sve vise. Zvecevo (debilnog li imena) ima proizvode kvalitetom u rangu istocnoeuropskog krsa. Kandit je srednja zalost. Jedino Kras nesto vrijedi.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije