Kuće će izgraditi od drveta i, za puni vizualni dojam, cijele će ih opšiti hrastovim fasadnim letvicama. Te luksuzne stambene zgrade u švedskom gradu Uppsali, četvrtom po veličini u toj zemlji, gradi mala tvrtka iz Voćina kod Slatine. Drvene konstrukcije d.o.o. tvrtka su sa samo 40 zaposlenih, a rade s cijelim svijetom.
– Isporučujemo im lamelirane konstrukcije, hrastove lamelirane vidljive elemente te vanjske obloge zidova i krova, vanjskog stubišta, polica i stubišta vinskog podruma – navodi Ivan Đurčević.
U posao ih je uvela zagrebačka Radman grupa koja je i naručitelj, a krajnji je kupac švedski investitor. “Ulaznica” za taj posao bio im je i nedavno završeni projekt Panonski drvni centar kompetencije u Virovitici, čija je zgrada prototip i prva takva u Hrvatskoj.
Kada su ga vidjeli švedski investitori, oduševili su se, čak i zgrade koje se grade u Švedskoj pomalo mu nalikuju – kaže, pak, Mario Abramović, tehnički direktor.
Grade se, za početak, dvije kuće i bit će ih sigurno još, a govori se i o nevjerojatnim brojkama od njih najmanje 600! Uppsala je, inače, 70 kilometara sjeverno od Stockholma, sjedište je Švedske crkve i najstarije sveučilište u Skandinaviji, stvoreno davne 1477. Grad vrvi mladim ljudima koji, opisuju naši sugovornici, doslovno žive na biciklima.
Osim našim domaćim snagama, švedske zgrade grade se i domaćim drvetom. Nekoliko je šlepera već otputovalo na sjever Europe. Mario Abramović i kolega mu Miodrag Jarić bili su zaposlenici nekadašnjeg drvnog diva Gaj, a kada je tvrtka završila u stečaju i propala, otkupili su voćinski pogon.
– Založili smo nekretnine svojih roditelja, podigli kredit, otkupili i pokrenuli pogon u koji se godinama nije ulagalo – prisjeća se Abramović. Bile su tamo pilana, tvornica namještaja i tvornica konstrukcija, prve dvije su prodali, a fokusirali se na treću i izradu drvenih inženjerskih konstrukcija.
Izvozili su lani deset posto svojih proizvoda, a izvoz će im do konca godine, procjenjuju, skočiti na 30 do 40% Počeli su s osam radnika, danas ih je 40. Prosječna je radnička plaća oko 3500, a visokoobrazovanima 6000 kuna.
– Zapošljavat ćemo još, čekamo da nam Ministarstvo poduzetništva odobri projekt za nove tehnologije, kojima bi se opet povećao izvoz – otkriva Abramović.
Ponosan je posebno na Panonski drvni centar kompetencije, niskoenergetsku zgradu u koju je, slikovito rečeno, ugrađena jedna dobra šuma, između 400 i 500 kubika materijala.
– Bit će nam to referencija za pokazivanje arhitektima i investitorima što se može napraviti s drvetom – nastavlja. Grade trenutačno i gledalište filharmonije u Skopju, a “potpisuju” i novu dvoranu na đakovačkoj ergeli lipicanaca. Nove narudžbe stalno stižu.
Tradicijski smo okrenuti čeliku ili betonu, a mnogi ne znaju da su drvene konstrukcije otpornije na požar. Dok gori, drvo ne mijenja mehanička svojstva. Gorjet će, ali se neće urušiti, dok će čelični ili betonski nosači pasti pod utjecajem topline – objašnjava Abramović.
>> Građevinu će u život vratiti veliki projekti
