Tvrtka Bisnode donosi kratki pregled dosad osnovanih i ugašenih poduzeća u prvih 8 mjeseci ove godine u kojem je uočen pozitivan trend – broj novoosnovanih poduzeća je gotovo tri puta veći od broja ugašenih.
U prvih 8 mjeseci, u Hrvatskoj je registrirano 8.542 novih poslovnih subjekta, a „tvrtke za 10 kuna“ su i dalje najčešći pravni oblik – dosad je osnovano njih 4.878 i čine više od polovice ukupnog broja svih novoosnovanih tvrtki, točnije 57,10 posto. Slijede društva sa ograničenom odgovornosti čiji je udio 41,15 posto.
- Kada u te podatke uključimo i geografski filter, tada je vidljivo da je trećina novih poslovnih subjekata registrirana u Gradu Zagrebu – njih 2.798 ili 32,82 posto od ukupnog broja novoosnovanih. Kao povoljno područje za osnivanje tvrtki ističe se još i Splitsko-dalmatinska županija gdje je osnovano 9,84 posto, odnosno 839 novih poslovnih subjekata, slijedi Primorsko-goranska s 8,58 posto, odnosno 731 novim poslovnim subjektom te Istarska županija gdje su u prvih 8 mjeseci registrirana 543 nova poslovna subjekta što čini 6,37 posto od ukupnog broja. Od kontinenatlnih dijelova Hrvatske, poduzetnička klima najviše je izražena na području Zagrebačke te Osječko-baranjske županije. Tako je dosad na području Zagrebačke županije registrirano 468 novih poslovnih subjekata ili 5,49 posto, dok je slična situacija i na istoku zemlje – novih subjekata ima 444 koji u ukupnom broju sudjeluju s 5,21 posto, navodi se u priopćenju.
Promatrajući broj ugašenih poduzeća u prvih 8 mjeseci ove godine, uočava se pozitivan trend – dosad je ugašeno 2.958 poslovnih subjekata što je skoro 3 puta manje od ukupnog broja novoosnovanih. Da je zaista riječ o pozitivnom trendu, vidljivo je i u usporedbi s istim razdobljem u 2014.-oj godini, kada je broj ugašenih poduzeća bio 8.432, a broj novoosnovanih 8.777, točnije razlika je bila svega 4 posto.
Područja koja imaju najveći broj novootvorenih tvrtki istovremeno su i područja kod kojih je zabilježen i najveći broj ugašenih tvrtki. Tako su u prvih osam mjeseci ove godine na području Grada Zagreba ugašena 832 poslovna subjekta, što je 28,13 posto od ukupnog broja ugašenih poduzeća. Slijedi Primorsko-goranska županija gdje je ugašeno 547 subjekata (18,49 posto), Zagrebačka sa 210 (7,10 posto), Splitsko –dalmatinska s 200 ugašenih subjekata (6,67 posto) te Osječko-baranjska sa 181 ugašenim subjektom (6,12 posto).
S druge strane, najmanju vjerojatnost za prestanak poslovne aktivnosti bilježi Virovitičko-podravska županija gdje je ugašeno samo 7 poslovnih subjekata, što je 0,24 posto u ukupnom broju svih ugašenih poduzeća. Slična je situacija i u Šibensko-kninskoj i Ličko-senjskoj županiji gdje su dosad ugašena 22, odnosno 23 poslovna subjekta.
Promatrajući odnos broja novoosnovanih i ugašenih tvrtki iz perspektive djelatnosti, najzanimljiviji sektori za poduzetnike su trgovina na veliko i na malo te popravak motornih vozila; djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti te građevinarsvo i prerađivačka industrija, a ti isti sektori istovremeno bilježe i najveći broj osnovanih i ugašenih poduzeća. Tako je u sektoru trgovine osnovano 1.807 novih poslovnih subjekata što čini 21,15 posto u ukupnom broju. Slijedi ugostiteljstvo s 14,34 posto ili 1.225 novih poslovnih subjekata; sektor stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti s 1.030 odnosno 12,06 posto novih te građevinski sektor sa 831 novim poslovnim subjektom što čini udio od 9,73 posto te prerađivačka industrija koja doprinosi s 751 subjektom ili s 8,79 posto.
Trgovina je istovremeno i sektor u kojem je poslovalo 32,52 posto od ukupnog broja ugašenih poduzeća ili njih 962 od 2.958. U sektoru građevine, svoja vrata je zatvorilo 449 poslovnih subjekata što je 15,18 posto od svih ugašenih poduzeća. Slijedi prerađivačka industrija s 11,33 posto ugašenih te sektor stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti s 10,21 posto, a u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, broj poduzeća se smanjio za 214.
>> Bisnode preuzeo najveći danski poslovni registar dužnika
Svaka čast treba je nastaviti dalje tako,sa malom i srednjem poduzetništvo te im dati više pogodnih mogućnosti za njihovo obstojnost.