Izdavačka kuća Fibra vlasnika i urednika Marka Šunjića jedna je od najsvjetlijih točaka hrvatske strip-scene. Među rijetkim su nakladnicima koji uz strane albume redovito objavljuju i one regionalnih autora, a luksuznom antologijom "Ženski strip na Balkanu" dodatno su učvrstili svoju prosvjetiteljsku ulogu.
Ova iznimno vrijedna zbirka, u kojoj su mjesto našle 24 autorice iz cijele regije, rezultat je minucioznog istraživačkog rada urednice Irene Jukić Pranjić, koja u opsežnom predgovoru koji se čita kao udžbenik razlaže ulogu ženskih autorica u dominantno muškom svijetu stripa na također dominantno muškoj balkanskoj kulturnoj sceni.
Nezahvalne etikete
Već sama naslovnica s odličnom ilustracijom Nine Bunjevac, na kojoj sjetna Žena-mačka u svojem podrumu veze goblen s likom Mickeyja Mousea, autoironično se poigrava stereotipima ženskosti i ženskih strip-heroina. Etiketama "ženski", "balkanski" i "strip" u ponovno vrlo opsežnom pogovoru teorijski se pozabavila i likovna kritičarka Ivana Mance, zaokruživši zbirku u jednu cjelinu.
Njezin posao nije bio lak, jer pozabaviti se silnom raznolikošću stilova predstavljenih u ovoj zbirci i staviti ih pod nekoliko zajedničkih nazivnika gotovo je nemoguće.
Autorice "Ženskog stripa na Balkanu" dolaze iz različitih sredina, a generacijski pokrivaju raspon od onih koje su svoje prve underground stripove objavljivale u 1980-ima (Magda Dulčić Todorovski i Helena Klakočar Vukšić) do Zagrepčanke Sare Divjak, rođene 1990. godine, u čijem se likovnom izričaju vidi jak utjecaj japanskih mangi.
Od Poleta do mange
Različita autorska zaleđa rezultirala su time da zbirka ujedinjuje radove naoko nespojive estetike – od “poletovskog” crteža, preko likovne apstrakcije, do stereotipnih superherojskih likova. Ako bismo tražili zajedničke karakteristike, u većini radova uočljiva je snažna ekspresivnost i nešto veća zastupljenost osobnih, autobiografskih radova, no autorice se na tome ne zaustavljaju, već se temama i atmosferom kreću od sanjivih romantičnih avantura, preko ciničnih društvenih komentara i angažiranih radova (Helena Janečić bavi se samo queer tematikom), do karikature i akcijskog stripa.
Među našim najzanimljivijim autoricama u antologiji izdvajamo iznimno duhovite slikarice Sonju Gašperov (u antologiji zastupljena na gotovo 50 stranica!) i Dunju Janković, te predvodnicu kolektiva Komikaze Ivanu Armanini. Tu je i već spomenuta likovnjakinja s kanadskom adresom Nina Bunjevac, te nagrađivana beogradska dizajnerica Maja Veselinović, čiji je album "Neobičan slučaj s namigivanjem i druge priče" dostupan i u nas.
Sada, kada je u najboljem mogućem izdanju napokon dostupan širem krugu čitatelja, nadamo se da će ženski strip nadići granice ovog tvrdo ukoričenog "rezervata" te da će i druge autorice iz antologije zauzeti vidljivije mjesto na domaćoj strip-sceni.
Srpski autori nisu hrvatski autori, Jugoslavija više ne postoji, ni regija ne postoji osim u mozgovima elite. Svako povezivanje Hrvatske i srbije je promašaj i utopija