Spolovi i Igre

Rad muškaraca i žena i dalje se različito vrednuje i plaća

dora ruždjak podolski
borna filić/pixsell
02.09.2012.
u 14:03

Dramska ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara Dora Ruždjak Podolski govori o sažimanju i dopisivanju tekstova, rodnoj neravnopravnosti, repertoaru

Dora Ruždjak Podolski tri godine ravna dramskim programom Dubrovačkih ljetnih igara. U najavama Igara spominjala je trojicu mušketira – Božića, Pandura i Frljića. Otkuda se pojavio četvrti, Bobo Jelčić?

Slijedimo li dobri stari Dumasov klasik, sjetit ćemo se da je D’Artagnan uvijek bio negdje u blizini.

U Medeji i Dantonovoj smrti u ansamblima je po jedna žena. Je li to slučajnost ili koncept?

Svakako nije bio moj koncept, premda bih o rodnoj neravnopravnosti imala što za reći. Zanimljivo je da je oboje redatelja, crpeći iz istog izvora ideje, osjetilo potrebu progovoriti o rodnoj neravnopravnosti, svaki iz svoga kuta. Pandur je bitno dramaturški promijenio tezu Euripidova komada, s obzirom na to da je velika razlika igraju li Medejin kor žene ili muškarci. Žene bi trebale predstavljati Medejinu podsvijest, njezino unutarnje stanje. Uzevši, međutim, kor muškaraca i suprotstavljajući mu jednu jedinu ženu, Pandur vanjskim putem točno locira položaj žene u patrijarhalnom poretku prisutnom i danas. Jer, bez obzira na ogromne društvene promjene, na početku trećeg tisućljeća žene i muškarci i dalje obavljaju različite vrste posla, na različite se načine njihov rad vrednuje, što se očituje i u razlikama u plaćama. Svuda, gotovo bez iznimaka. A time se otvorio manevarski prostor za najperfidnije oblike rodnih diskriminacija koje rezultiraju “unutrašnjom kolonizacijom”. O tome u “Dantonovoj smrti” progovara Frljić izravno i promišljeno, od unutarnjeg prema vanjskom, slijedeći samog Büchnera.

Što mislite o mijenjanju i sažimanju dramskih predložaka?

Nisam pristalica “lektirnog” repertoara koji svako veliko klasično djelo nastoji ugurati u 90 minuta trajanja na pozornici, to nikako. Ali sažimanje na intelektualnom planu ključna je riječ u 21. stoljeću.

Je li Frljić Orlanda trebao podijeliti s Živadinovim od kojeg je posudio zamisao o utamničenju publike?

To biste trebali pitati ocjenjivački sud.

 

 

Komentara 9

GE
geichi
16:46 02.09.2012.

@ WERDER BLU: "...Najveće umjetnička djela su plod muškog uma. ..." ------- Možda bi bilo puno više "velikih" umjetničkih djela da su žene oduvijek imale pravo slobode i glasa.

NE
Neba
16:59 02.09.2012.

Kokoš kojoj je odrubljena glava je valjda bila žensko? Isto kao i ... koja vodi dramski program

OB
-obrisani-
16:10 02.09.2012.

Muško i žensko uopće nije isto. Sve ali baš sve na ovom svijetu je osmislio, napravio, unaprijedio muškarac. Najveće umjetnička djela su plod muškog uma.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije