Vjerojatno je svima poznat onaj neugodni osjećaj kad razgovarate s nekim da se ne možete sjetiti njegova ili njezina imena. Crna rupa u pamćenju otvorila se pa dok dekoncentrirano vodite razgovor, po mozgu vrtite: “Dražen? Ne, ne. Darko. Ma, kakav Darko, nema veze s Darkom. Nešto je sasvim drukčije! Boris? Ili ipak ne...” Priznati istinu ili voditi razgovor nadajući se da ćete moći zaobići oslovljavanje?
Zaboravljanje imena može stvoriti društveno neugodnu situaciju, no zaboraviti neko ključno ime u poslovnom svijetu može biti pogubno. Ako znate da vam pamćenje imena nije jača strana ili želite popraviti socijalne vještine, poradite malo na svojem pamćenju.
Zapamtiti nečije ime najjednostavniji je način da nekome pokažete kako ga cijenite. Čovjekovo ime čini razliku između stranca i prijatelja, razliku između mogućeg posla i posla, razliku između “onog tipa” i “našeg novog klijenta”. No, nije važno samo shvatiti da ste loši u pamćenju imena već i shvatiti zašto je tako. Ako je vaš stav: Loš sam kad su imena u pitanju, pamtim samo lica, nikad neću biti dobar s imenima, osjećam se glupo kad opet iznova pitam ljude da ponove svoje ime, vrijeme je za promjenu stava. Ne možete se dovijeka ispričavati ljudima jer ste im zaboravili ime. A ako sebe uvjerite da ne možete nijedno zapamtiti, na kraju ćete se tako i ponašati. Zato, fokusirajte se!
Prvo i osnovno je da se koncentrirate – kad prvi put nekog upoznajete, usredotočite se na ime koje ste čuli. Svašta vas pritom može omesti. Možda doista niste dobro čuli ime ili ste razmišljali o nečemu drugom, na primjer, onome što želite reći? Ili ste se pitali hoće li vaš novi znanac primijetiti mrlju na vašoj košulji? Ili preko njegova ramena upravo tražite nekoga pogledom. Prestanite. Koncentrirajte se samo na ispruženu ruku, osobu pred sobom i ime koje izgovara. Nasmiješite se i neka vam se pogledi susretnu kad vam se osoba predstavi.
Jednom kad ste doista čuli to novo ime, pokušajte ga urezati u sjećanje, na koji god način želite, odnosno koji vam najviše odgovara. Što to znači? Ako ste vizualni tip, zamislite ime te osobe napisano na papiru. Tako ćete ga lakše zapamtiti. Jedan od trikova je i pronalaženje slike koju ćete povezati s imenom osobe. Nije uvijek moguće, no katkad je prelako, kod svih Ruža, Jasminki, Jagoda. A i nekog običnog Zorana, Jadranku i Milana možete povezati s Milanovićem, Kosoricom ili Bandićem. Ime možete povezati i s nekom drugom osobom tog imena koju poznajete ili novo ime povežite s nekim podatkom o toj osobi. Duji iz Splita nije teško zapamtiti ime, ni Vlahi iz Dubrovnika.
Ako ste auditivni tip i najbolje pamtite ono što čujete, novo ime ponovite nekoliko puta naglas, što brže nakon upoznavanja. Naravno, kroz razgovor: “I, gospodine Marčetiću, jeste li ugodno putovali?”, “Podsjetite me, Roberte, u kojem odjelu radite?” Ako ne pretjerate, ovakvo oslovljavanje može biti i vrlo laskavo. Također, možete prokomentirati tuđe ime. Što je neobičnije, to će biti lakše: “Ah, Pilar, to je španjolsko ime, zar ne?” Za ona “obična” imena možete reći “kakvo lijepo starinsko hrvatsko ime” ili nešto slično.
A možete ići i u glavu. Neka vam nova osoba sama još jednom ponovi ime. Dobra je rečenica, primjerice, “Bilo je tako ugodno s vama razgovarati. Oprostite, kako ste rekli da je vaše ime?”
Ako vam je najbliži kinestetički stil učenja, odnosno učenje kroz rad, još više ćete posla imati oko strategije pamćenja. Jednostavno nakon razgovora zapišite ime na papir. Samo zapisivanje dobar je pomagač pamćenju, ali ipak popis osoba koje ste negdje upoznali sačuvajte do sljedećeg dana. Ili se možete igrati riječima – asocijacije, aliteracije, rime, sve pomaže. Sanjala je Sanja sanje, Dan zgubidan, Ana banana, Ina mandarina...
No, koliko god se trudili, uvijek će biti situacija u kojima jednostavno nečije ime neće pa neće u vašu glavu. Ne strahujte, ima načina da se izvučete. Ako ste s nekim u društvu, svoju pratnju upoznajte s gospođom/gospodinom XY. Prvo predstavite “vašu” stranu. “Ovo je moj suprug Slaven” ili “Upoznajte moju kolegicu Snježanu”... Pa napravite malu stanku. Ako imate sreće, John ili Jane Doe (tako u Americi policija naziva osobe čiji se identitet ne može utvrditi, naučili smo iz policijskih serija) ispružit će ruku i predstavite se sam, na vaše veliko olakšanje. Možete i malo muljati: “Naravno da vas se sjećam, samo nisam zapamtila vaše prezime!” Vjerojatno će vam osoba tada reći puno ime i prezime. Ili laskati: “Pa to je divno! Vi se sjećate mog imena i nakon godinu dana. Ja ne mogu zapamtiti što je bilo prošli tjedan!”
Ili pak možete ponovno predstaviti sebe. “Oh, koliko se samo nismo vidjeli! Iva Barbarić, iz Komunikacija, ako se ne sjećate.” Možda ćete i svom znancu (koji je isto tako zaboravio vaše ime) olakšati stvar pa vam vrati uslugu i ponovno se sam predstavi. I ovaj put slušajte, zapišite vizualizirajte, složite pjesmicu, štogod! Treći put se upoznavati doista je previše.
Super članak. Kad upoznam Jovicu da upamtim ime reći ću - citiram članak - “kakvo lijepo starinsko hrvatsko ime” .