Za astmu se znalo još u starom Egiptu, a Hipokrat je opisao bolest i nadjenuo joj ime 450 godina pr. Kr. Dakle, iako astma nije nova bolest, stručnjaci upozoravaju kako broj oboljelih svakim danom sve više raste. Procjenjuje se da je samo u 2011. godini bilo oko 235 milijuna oboljelih u svijetu, a zastupljenost astme u pedijatrijskoj populaciji, prema različitim izvještajima, iznosi 2 do 13 posto.
– Astma je kronična i dugotrajna upalna bolest dišnih puteva, ujedno i najčešća kronična bolest u djece. Simptomi astme mogu biti različiti – najčešći su kašalj, napadaji otežanog disanja, osjećaj pritiska ili stezanja u prsnom košu ili nedostatka zraka, prisutnost hropaca, piskanja ili zvižduka koji se čuju pri slušanju (auskultaciji) pluća, osjećaj umora, sklonost izbjegavanju fizičkih aktivnosti, otežano spavanje i češće buđenje iz sna zbog noćnog kašlja ili otežanog disanja. Upala dišne putove čini osjetljivima na podražaje alergenima, duhanskim dimom, hladnim zrakom, naporom, pa oni postaju edematozni (otečeni), suženi, ispunjeni sluzi. Simptomi se nerijetko javljaju u sklopu respiratornih infekcija – ističe dr. sc. Mirjana Turkalj iz Dječje bolnice Srebrnjak u Zagrebu, dodajući kako postoji nekoliko tipova astme koji se međusobno razlikuju. Dr. Turkalj naglašava:
– Danas je poznato da je astma zapravo složena bolest ili sindrom, tj. može se izraziti različitim kliničkim slikama, koje se mogu mijenjati. Nerijetko se kaže da zapravo svaki bolesnik ima svoju astmu te se novi koncept u prepoznavanju i liječenju bolesti, pa tako i astme, zove personalizirana medicina.
Najčešći su fenotipovi astme alergijska astma, astma inducirana fizičkom aktivnošću, profesionalna astma, Cough-Variant astma i noćna astma. Alergijska je astma najčešći tip i čini gotovo 90 posto svih tipova astme u dječjoj dobi. Djeca su alergična na različite inhalacijske alergene, najčešće na pelud različitih biljaka i grinje. Astma inducirana fizičkom aktivnošću, kao što i samo ime kaže, povezana je s prolongiranom i intenzivnom fizičkom aktivnošću koja potiče razvoj astmatskog napada. Iako se tegobe pri fizičkoj aktivnosti javljaju i u velikog broja djece s alergijskom astmom, pacijenti s ovim podtipom astme imaju simptome isključivo tijekom fizičke aktivnosti. Profesionalna astma nastaje kao posljedica izlaganja različitim supstancijama na radnom mjestu, a Cough-Variant astma ili varijanta astme s kašljem, oblik je bolesti koji karakterizira dugotrajni, suhi kašalj bez prisutnosti ostalih simptoma astme, kao što su zviždanje u prsima i otežano disanje. I sam naziv “noćna astma” sugerira kako je to oblik astme u kojem se simptomi stezanja i zviždanja u prsima, nedostatka zraka i kašalj javljaju ponajprije tijekom noći, što takve pacijente čini umornima i nervoznima i ozbiljno narušava kvalitetu života.
Najteže je između 2 i 4
A zašto astma nastaje? Dišni putevi u ljudi koji imaju astmu otečeni su i upaljeni, zbog čega je normalan prolazak zraka kroz dišne puteve otežan.
Takvi dišni putevi osjetljivi su na određene podražaje iz okoline i hiperreaktivni.
– Hiperreaktivnost zapravo znači da će dišni putevi, kao odgovor već na malu količinu provokacijske tvari, burno reagirati stiskanjem ili spazmom i tako uzrokovati suženje i otežan prolazak zraka. Ovako burno reagiranje u zdravih se ljudi ne događa. Provokacijski okidači mogu biti prehlada, fizička aktivnost, izloženost svim alergenima na koje je dijete alergično, izloženost iritansima, jake emocije, promjene vremenskih prilika. Izlaganje duhanskom dimu važan je čimbenik rizika za razvoj astme. Nakon izloženosti alergenima ili faktorima rizika astme, simptomi se najčešće javljaju naglo ili se u rjeđim slučajevima razvijaju tijekom nekoliko sati ili dana. Napadaj obično počne hripanjem i ubrzanim disanjem. Kako se ono pogoršava, svi dišni mišići postaju aktivniji. Mišići vrata se stežu te govor postaje otežan ili nemoguć. Kraj napadaja često je obilježen kašljem s iskašljavanjem guste sluzi. Astma se obično pogoršava noću, a napadaji se javljaju između 2 i 4 sata ujutro – ističe dr. Turkalj.
Važno je znati da su astma i različite alergije u jakoj vezi. Alergija je prekomjerna reakcija organizma na specifičnu, inače neškodljivu tvar ili više njih, poznatih pod zajedničkim imenom alergeni, čak i onda kada su prisutni u maloj koncentraciji. Prouzročena je reakcijom vlastitog imunološkog sustava, koji inače štiti tijelo od raznih oboljenja tako što stvara antitijela koja se bore protiv bakterija, virusa i klica. Međutim, u slučaju kad osoba ima alergiju, imunološki sustav reagira pretjerano te pokušava zaštititi organizam od inače neštetnih tvari koje se nalaze u prirodi. Astma je kronična upalna bolest, a kao jedan od oblika astme postoji alergijska astma, za koju je karakteristična prisutnost alergije na različite inhalacijske alergene. Takve osobe razvijaju astmatske napade nakon izloženosti tvari na koju su alergični, poput peluda i prašine. No, postoje i drugi tipovi astme u kojima alergije ne igraju značajnu ulogu.
Kad se oboljeli susretnu s dijagnozom astme, najčešće postavljaju pitanje je li moguće izlječenje. Posebno kad su u pitanju naši najmlađi. Nažalost, to nije moguće. Ali dr. Mirjana Turkalj naglašava:
– Redovito uzimanje odgovarajuće terapije djeluje tako da se omogućuje postizanje dobre plućne funkcije i postiže se bolja kvaliteta života u odnosu na neliječene ili loše liječene bolesnike. Bolesnici koji se ne liječe češće dobivaju astmatske napade. Ako je terapija astme tijekom dužeg vremena primjerena, smirit će se upala u dišnim putovima, bolest će biti stavljena pod kontrolu, a u većine djece simptomi bolesti postupno će nestati. Ali astma je kronična bolest, prema tome ne može se izliječiti. Iako se simptomi bolesti godinama ne moraju pojavljivati, ne znači da je bolesnik izliječen. Uvijek postoji mogućnost ponovne pojave simptoma, primjerice tijekom respiratornog infekta ili izloženosti visokim dozama alergena. Danas se astma može dobro kontrolirati tako da bolesnik može živjeti bez poteškoća.
Edukacija oboljelih i obitelji
Mr. sc. Alma Rožman,specijalistica za plućne bolesti i tuberkulozu iz Poliklinike za bolesti dišnog sustava u Zagrebu, ističe:
– Lijekovi koje primjenjujemo u liječenju astme jesu osnovni ili protuupalni lijekovi iz skupine kortikosteroida te pomoćni ili bronhodilatacijski za smanjenje gušenja. Svi su u inhalacijskom obliku jer djeluju izravno u ciljnom organu. Učinkovitost navedenih lijekova uglavnom je dobra ako pacijenti uzimaju lijekove redovito. Prije početka uzimanja inhalacijskih lijekova potrebna je edukacija pacijenta o ispravnom uzimanju lijeka iz pojedinih spravica koje zahtijevaju dobru koordinaciju i kvalitetan udisajni kapacitet. Doktorica Rožman ističe kako je važna edukacija bolesnika koja se provodi da bolesnik bolje upozna svoju bolest, njezine uzroke, lijekove i način njihova uzimanja, da pravodobno prepozna i procijeni težinu napada, da nauči metode samopomoći lijekovima, načinom disanja ili položajima tijela, kako bi lakše, brže i sa što manje posljedica prebrodio pogoršanje bolesti ili astmatički napad.
Kroničnu bolest treba shvatiti kao životnog suputnika s kojim treba znati kvalitetno živjeti. Suradnja bolesnika s liječnikom vrlo je bitna, a pokazalo se da bez edukacije bolesnika nema zadovoljavajućeg smanjenja obolijevanja pa ni smrtnosti.
Astme, baš kao ni drugih bolesti, ne treba se sramiti ni skrivati je. Dapače, dobro je o bolesti djeteta obavijestiti tete u vrtiću, profesore u školi, kolege u radnoj sredini... Jer tada se oboljelom, zatreba li to, može kvalitetno pomoći.
>>Pročišćavate li stalno grlo? Nemojte, to je štetna navika
