moje zdravlje

'Čuvate' li bubrege? Ne brinemo se dok ne zakažu

Bol
Foto: Thinkstock
17.03.2014.
u 15:00

Svaka deseta odrasla osoba ima neki oblik oštećenja bubrega, a u 90 posto oboljelih bolest bubrega ostaje neprepoznata do konačnog zatajenja.

Bubrezi, organi o čijem zdravlju malo tko od nas vodi računa prije no što se pojavi problem, stare jednakom brzinom. Ne postoje pripravci koji bi odgodili ili zaustavili vrijeme starenja bubrega, pa s gubitkom vitalnosti ovi organi postaju sve ugroženiji i podložniji promjenama i bolesti.

Svaka deseta odrasla osoba ima neki oblik oštećenja bubrega, a u 90 posto oboljelih bolest bubrega ostaje neprepoznata do konačnog zatajenja. Upravo kako bi se upozorilo na važnost rane skrbi o zdravlju bubrega, u povodu Svjetskog dana zdravlja bubrega, održana su stručna predavanja kojima je svrha osvještavanje važnosti brige o njima, održavanje njihova zdravlja, upoznavanje s kroničnim bolestima i starenjem.

Bubrežna bolest može se razviti u bilo kojoj dobi. Međutim, bolest postaje sve učestalija s porastom životne dobi, a različiti uzroci mogu dovesti do kronične bubrežne bolesti, među ostalim dijabetes i visoki krvni tlak – objašnjava prof. dr. sc. Sanjin Rački, predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju.

Foto: pixabay

Rizik za srce i mozak

– Procjenjuje se da svaki peti muškarac i jedna od četiri žene u dobi između 65 i 74 godine te polovica starijih od 75 godina imaju kroničnu bubrežnu bolest.

Ukratko, što ste stariji, to je veća vjerojatnost da imate neki stupanj oštećenja bubrega – dodaje prof. Rački.

Zdravlje bubrega utječe i na opću zdravstvenu sliku, objašnjava.

Naime, kronična bubrežna bolest (KBB) povećava rizik od srčanog i moždanog udara, a može napredovati do zatajenja bubrega koje zahtijeva liječenje dijalizom ili transplantacijom bubrega. Bez obzira na dob, jednostavno liječenje može usporiti napredovanje bolesti bubrega, spriječiti komplikacije i poboljšati kvalitetu života.

Na stručnom simpoziju koji su organizirali Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju te Hrvatsko društvo za hipertenziju, u suradnji s Hrvatskim društvom za pedijatrijsku nefrologiju Hrvatskog liječničkog zbora, predstavljeni su novi radovi i istraživanja o nastanku bubrežne bolesti s naglaskom na stariju životnu dob. Posebna pažnja posvećena je povišenom krvnom tlaku u starijoj dobi, pojavnosti bubrežne bolesti i hemodijalize u starijoj dobi.

Prema stopi realiziranih darivatelja organa te stopi transplantacija bubrega, Hrvatska je prva zemlja u svijetu. Rezultat je to uspješnog organizacijskog modela za darivanje organa, požrtvovnosti i entuzijazma zdravstvenih djelatnika te visoke transplantacijske svijesti naših građana.

Hrvatska je od 2007. godine članica Eurotransplanta, međunarodne organizacije za razmjenu organa.

Transplantacija sve više

Transplantacijski program Republike Hrvatske uspješno je integriran te potpuno usklađen sa zahtjevima i standardima Europske unije. Hrvatski građani danas imaju osiguranu dostupnost svih, pa i najsloženijih, kombiniranih transplantacijskih usluga. Također, vrijeme čekanja na presađivanje među najkraćim je u Europi i svijetu. Potreba za presađivanjem organa raste te je sve više bolesnika kojima je zahvaljujući presađivanju omogućena najveća terapijska dobrobit.

Procjenjuje se da u svijetu više od milijun ljudi treba novi organ, ali zbog nedostatka organa za presađivanje godišnje se obavi samo 100.000 zahvata.

Iz prve ruke doznajemo i je li mit ili istina da pivo povoljno djeluje na zdravlje bubrega.

– Svaka tekućina pospješuje rad bubrega, a pivo ima zanemarivu količinu alkohola u odnosu na korist koju ima za bubrege – kaže prof. Rački.

>>Često mokrite, grče vam se mišići i pretjerano se znojite? Evo što to može značiti

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije