Nakon izricanja oslobađajuće presude hrvatskim generalima, kada je skinuta stigma s Domovinskog rata, više nego ijedne godine ranije braniteljska je populacija postala snažnim čimbenikom našeg društva. Upravo u 2013. odlučili su prekinuti dva desetljeća dugu šutnju, ustajući protiv svega što smatraju društvenom nepravdom, piše magazin Oluja.
Iz braniteljskog korpusa tijekom cijele se godine moglo čuti da ponovno dišu kao jedan. Ponajprije, vidjelo se to u travnju na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića kad su deseci tisuća branitelja dali potporu Vukovarcima u antićirilićnom prosvjedu, inicijativi “U ime obitelji”, a svoj glas su dali i radnicima i seljacima. Sve za bolju Hrvatsku, za koju su se borili.
3. siječnja
Odšteta za žrtve ratnog silovanja
Nakon što 20 godina nije bilo političke volje da se riješi status žena silovanih u Domovinskom ratu i da se počinitelji tih ratnih zločina procesuiraju, stigla je najava donošenja Zakona o žrtvama ratnog zločina silovanja. Hrvatska će biti prva zemlja koja je regulirala ovo pitanje, prije BiH, Kosova, Ruande i Konga, a pravdu će dočekati, kako se procijenjuje, više od 3000 žena.
22. siječnja
Maslenica bez generala Markača
Organizator proslave 20. obljetnice vojno-redarstvene operacije “Maslenica ‘93.” učinio je nezamisliv propust: pozivnicu za svečanost nije poslao generalu Mladenu Markaču, jednog od trojice glavnih zapovjednika operacije, uz generale Bobetka i Gotovinu. Specijalna policija u toj je akciji sudjelovala sa 1100 ljudi, izgubljena su tri ljudska života, devet je specijalaca teško ranjeno, a 17 njih lakše. Specijalci su tih dana ipak organizirali svoju internu feštu u Svetom Roku, ne žaleći previše što su političke elite zaboravile na njih jer njima “nitko ne može uzeti Velebit i Maslenicu”.
9. ožujka
Studija o smrtnosti branitelja
Nakon alarmantnih rezultata prve u nizu od ukupno tri studije – one o samoubojstvima koja je pokazala da si najviše branitelja oduzme život u predizborno vrijeme – Ministarstvo branitelja okončalo je rad na drugoj studiji koja se bavila smrtnošću. Baveći se uspoređivanjem i utvrđivanjem smrtnosti hrvatskih branitelja u odnosu prema općoj populaciji, ovo je istraživanje, koje je obuhvatilo vremensko razdoblje od 1998. do 2010., pokazalo da, u prosjeku, branitelji umiru u dobi od 50,9 godina, i to od tumora. Njih više od osam tisuća! Stoga, intenzivno se pristupilo sistematskim pregledima.
7. travnja
'Ne ćirilici' na Jelačićevu trgu
Bez ijednog incidenta, 60 tisuća građana, među njima mahom hrvatski branitelji, odaslali su poruku onima koji su ih nazvali barbarima. Došli su na središnji zagrebački trg pružiti potporu Vukovarcima u njihovim zahtjevima protiv uvođenja dvojezičnosti u grad heroj. Nakon što je Stožer iscrpio gotovo sva pravna sredstva, s tog mjesta odaslana je poruka vlasti za proglašenjem Vukovara mjestom posebnog pijeteta. Također, upućena je i poruka Vladi da će, ogluši li se na zahtjeve Stožera, Vukovar 18. studenog pokazati svoju negostoljubivost najvišim predstavnicima vlasti.
1. svibnja
Obljetnica Bljeska bez branitelja
Samo pet dana uoči 18. godišnjice operacije Bljesak zaprijetio je skandal vezan uz obilježavanje te braniteljskoj populaciji iznimno važne obljetnice. Državni protokol, tvrdili su pripadnici četiriju gardijskih brigada – Tigrova, Gromova, Kuna, Sokolova – te Specijalne policije, Hrvatskog gardijskog zdruga i 81. samostalne bojne, koji su ujedno i nositelji vojno-redarstvene operacije Bljesak, ove je godine zaobišao branitelje. Jedinstveni u ocjeni da im se brani da govore, bili su duboko povrijeđenismatrajući da su kao glavna snaga operacije zaslužuju da ih se tamo pozove. “Tamo leže naši suborci, njih 47 čija nas žrtva obavezuje da se obljetnica dostojno obilježi”, poručili su ogorčeni branitelji koji su u Okučane otišli u vlastitu aranžmanu.
5. kolovoza
General Krstičević prvi branitelj koji je govorio u Kninu
Za razliku od proteklih godina, kada se činilo da obilježavanje obljetnice operacije Oluja služi samo za fotografiranje političke elite, 5. kolovoz 2013. protekao je potpuno u znaku onih najzaslužnijih: hrvatskih branitelja. Prema protokolu Ministarstva branitelja i Ministarstva obrane na središnjoj proslavi u Kninu, prvi put u 18 godina, prigodnim govorom javnosti obratio se predstavnik braniteljske populacije. Bio je to umirovljeni general Damir Krstičević, jedan od najistaknutijih zapovjednika u operaciji Oluja. “Iako braniteljima nije lako, Hrvatska i dalje računa na vas”, rekao je general Krstičević.
13. listopada
Policajac Igor Gilja
“Dogodilo se u trenutku. Skinuo sam je na mah, bez ikakva razmišljanja o posljedicama koje bi mogle nastupiti”, ispričao je novinarima Večernjeg lista Igor Gilja, 25-godišnji policajac koji je skinuo dvojezičnu ploču na vukovarskom Centru za socijalnu skrb. Premda je iskreno zažalio ako je naštetio ugledu policije, učinio je to za svog oca Franju, hrvatskog branitelja, po cijenu gubitka posla. I još važnije, po cijenu gubitka odore policajca u kojoj je za Hrvatsku poginuo njegov otac.
9. rujna
Operacija Medački džep
Nakon 20 godina iz Gospića je naposljetku odaslana poruka da Medački džep više nije operacija koje bi se hrvatski branitelji trebali sramiti. “Treba skinuti stigmu s Gospića i javno reći da je Gospić grad heroj” kazao je general Mladen Markač. Dolaskom predstavnika Vlade, ministra Predraga Matića, operacija Džep dobila je i potvrdu legitimnosti.
5. studenog
Najava rezanje mirovina
Iz Vlade stiže najava da će se svima koji primaju tzv. povlaštene mirovine u iznosu većem od 5000 kuna, primanja smanjiti deset posto. Inače, od 72.815 braniteljskih mirovina, 58.398 odnosi se na ratne vojne invalide, a 13.398 obiteljskih je mirovina. Ukupno je svaka sedma braniteljska mirovina manja od 3000 kuna, ali polovica branitelja ima mirovinu veću od 5000 kuna. Ova je odluka u populaciji dočekana na nož. U prosincu, na Markov trg izišla je Hvidra, prosvjedujući protiv smanjenja mirovina, smatrajući da političari trebaju poći od sebe.
5. studenog
Nada za Veljka Marića
Hrvatski branitelj Veljko Marić, koji je na odsluženju zatvorske kazne u Srbiji, premješten je iz najčuvanijeg tamošnjeg zatvora Padinska Skela u Kazneno-popravni zavod Srijemska Mitrovica, poluotvorenog tipa. Rezultat je to nedavnog službenog posjeta visokog hrvatskog izaslanstva Beogradu, u kojem su bili predsjednik Ivo Josipović i ministar Predrag Matić, a obitelj i suborci sada se nadaju da je to korak do izdržavanja kazne u Hrvatskoj.
16. studenog
Prva godina na slobodi za naše generale
Kao i svaki trenutak oslobađajuće presude iz haaške sudnice godinu ranije, Hrvatska je i ovog studenog disala s dvojicom generala dok su otkucavali zadnji trenuci do prve godišnjice presude, pravomoćne potvrde njihove slobode. Ante Gotovina okrenuo se budućnosti i posvetio se uzgoju tuna na Jadranu kojeg je sanjao u haaškoj ćeliji, a Mladen Markač prevalio je 120 tisuća kilometara obizeći svoje suborce.
18. studenog
Incident u Koloni sjećanja
Iako se danima najavljivalo da će Vukovaru koračati samo jedna kolona, članovi Stožera prepriječili su put maloj koloni s državnim vrhom na putu do Memorijalnog groblja. “Spriječeni smo organiziranom opstrukcijom. Onima koji su je organizirali nije stalo ni do Vukovara ni do pijeteta. Pijetet je u našim srcima i on postoji, bez obzira na one koji su danas učinili da se Hrvatska razjedini”, rekao je predsjednik Josipović, inzistirajući na tome da se u Vukovaru toga dana dogodio sigurnosni propust, dok je premijer Milanović poručio da “tu utakmicu neće igrati” i da je riječ tek o nedostatku bontona.
16. prosinca
Stigli potpisi za referendum
Stožer je svoje obavio, sad je na redu Hrvatski sabor, izjavio je predsjednik Stožera Tomislav Josić nakon što je u Saboru predao kutije s oko 630.000 potpisa potpore za raspisivanje tzv. antićiriličnog referenduma. Predsjednik Sabora Josip Leko rekao je da će inicijativa Stožera biti tretirana na isti način kao i građanske inicijative prije nje, a u danima koji dolaze o ustavnosti referendumskog pitanja odlučivat će pravni eksperti.
>>Ljudevit Cvetković - Deda: Neću mirovinu dok traje rat!
Bez komentara. Sve je točno.