U tumulu, grobnom humku za velikodostojnike s kraja 8. i početka 7. stoljeća, pronašli su konjsku opremu, keramičke posude, dijelove drvenog namještaja, nakita od željeza i bronce, ali i brončane religijske simbole u obliku ptica
Iznimno vrijedne nalaze kneževskog groba s kraja 8. stoljeća prije Krista te rimske paljevinske grobove iz 3. stoljeća otkrili su arheolozi na lokalitetu Batina – Sredno u Baranji. Istraživanja u sklopu programa Ministarstva kulture \"Arheološka baština Baranje\" traju već petu godinu, no dok su 2010. otkrili groblje iz starijeg željeznog doba i vremena Rima, početka 3. stoljeća, ove su godine krenuli s probnim istraživanjem. U otkrivenom tumulu, grobnom humku za velikodostojnike s kraja 8. i početka 7. stoljeća, pronašli su konjsku opremu, keramičke posude, dijelove drvenog namještaja, nakita od željeza i bronce, ali i brončane religijske simbole u obliku ptica koji se, kako nam je pojasnio Domagoj Dujmić kustos i arheolog Muzeja Slavonije, mogu pronaći i na škrinjicama, štapovima, a korišteni su i u sklopu pogrebnih rituala vezano. Naime, u grčkoj mitologiji bog Helios izlazi sa sunčevim kolima koji vuku rajske ptice, a tu je i simbolika gašenja svjetla kada netko umre.
- Na samom kneževom grobu otkrili smo posebnu situaciju da je grobna komora ukopana kroz nasip tumula što znači da je grob mlađi od originalnog tumula. Pravi još možda leži negdje u krugu. Ujedno cijeli grob je aranžiran. U jednom kutu su keramičke posude ukrašene metalnim, brončanim i kositrenim lamelama, hrana i piće za zagrobni život. Ondje je i konjska oprema, vjerojatno i konj spaljeni se nalazi unutra, dijelovi drvenog namještaja koji je bio okovan brončanim limićima. Sve to mora na restauraciju i konzervaciju kada ćemo zapravi i doznati više – kaže kustos MSO Tomislav Hršak.
Kako dodaje, Baranja je u cijelosti slabo arheološki istraživana. Nešto se radilo krajem 19. i početkom 20. stoljeća, ali kako je bila pod drugom državom puno materijala nalazi se u muzejima u Budimpšeti, Beču, čak i u Berlinu.
- Već tada su arheolozi otkrili da je Batina iznimno važan arheološki lokalitet – naglašava Hršak.
Pronađeni su rimski grobovi iz vremena markomanskih ratova, kaže dr. Santino Leleković iz Odsjeka za arheologiju HAZU.
- Kada je carstvo vodilo ratove s barbarima, uz stalni logor nalazio se i privremeni. Kad je taj logor napušten iskorišten je za groblje koja danas pričaju o lokalitetu i kako se živjelo. Mi nemamo nikakvih zapisa i arheologija je jedini način da doznamo što se ovdje događalo - kaže dr. Leleković.
Naime, otkrivena groblja jasno pokazuju običaje pogreba tipične za Podunavlje odnosno istočni dio Hrvatske. Isto je činila populacija koja je živjela u Osijeku, Sotinu i Iloku.
- Lomača s tijelom se stavljala neposredno nad grob. Kako je gorjela tako je upadala u nju, a nakon što bi izgorjela, stavljali bi novac, posudu, svjetiljku koja je bila simbolička. Batina je lokalitet koji ocrtava što se događa u 3. stoljeću. Nakon što su ratovi prestali i cijelo područje pacificirano proširilo se i postalo veće naselje s utvrdom na granici carstva. Na rubu svijeta jer prekoputa je bilo ništavilo – zaključuje dr. Leleković .
Istraživanja u Baranji, nadaju se arheolozi, nastavit će se i iduće tri godine
