Koprivnički biolog

Za poplave krive Hrvatske vode: od rijeka rade kanale i troše milijarde

'13.10.2010., Koprivnica - Biolog Goran Safarek smatra da ce dio usca Mure u Dravu kod Legrada nestati ako Hrvatske vode ostvare svoj plan regulacije toka rijeke Drave radi zastite madjarske pruge.  P
'Marijan Susenj/PIXSELL'
16.11.2012.
u 10:00

Europa kritizira - Hrvatske rijeke su znatno degradirane, tvrde europski znanstvenici

Upravo su Hrvatske vode, kojima je glavna zadaća da od poplava štite ljude i imovinu, najodgovornije za nedavne nedaće na sjeveru zemlje. Tvrdi to koprivnički biolog, istraživač i ekološki aktivist Goran Šafarek, ponajveći domaći ekspert za Dravu.

– Umjesto modernog, jeftinog i učinkovitog upravljanja vodama, kakvo je u EU, Hrvatske vode provode zastarjelu politiku pretvaranja rijeka u kanale, čime uništavaju prirodna poplavna područja. Taj je model i jako skup, pa 'guta' ogromnu količinu državnog novca te prouzročuje dvostruku štetu – veli Šafarek.

'Na papiru'

Dodaje kako i EU već godinama kritizira način na koji Hrvatske vode rade. Još 2000. godine donesena je Okvirna direktiva o vodama, čija je glavna odrednica da rijekama valja dati prostora, a ne ih tiskati u kanale. Ako se "kanaliziraju", prije ili kasnije naići će tolika količina vode da će doći do poplave, a ako se rijekama ostavi njihovo prirodno poplavno područje, voda će se preliti ondje gdje neće počiniti štetu.

– Hrvatska je 'na papiru' prihvatila Direktivu, no na terenu je potpuno suprotno. Stručnjaci EU-a utvrdili su da regulacija donjeg toka Drave u dužini od 56 km blizu Osijeka nije u skladu s europskim zakonodavstvom te su dali preporuku da projekt ne treba provesti, ali uzalud – navodi koprivnički biolog i upućuje na zaključke europskih stručnjaka.

"Prikupljeni rezultat jasno ukazuju na to da su brojne rijeke znatno degradirane. Trenutačno održavanje rijeka je u suprotnosti s naporima RH u usklađivanju hrvatskog okolišnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a", izvadci su iz njihova izvještaja.

'Organiziran sustav'

U sadašnjem modelu gospodarenja vodnim resursima Šafarek vidi mogućnost za korupciju širokih razmjera.

– Sve pokazuje da postoji dobro organiziran sustav usmjeravanja novca iz vodne naknade u privatne hidrotehničke tvrtke. Nekima od njih to čini najveći dio prihoda i naravno da su te tvrtke zainteresirane da se "reguliraju" rijeke, bilo to potrebno ili ne – tvrdi on i navodi da su Hrvatske vode u 2010. godini raspolagale s budžetom od 2,3 milijarde kuna, što je, primjerice, deset puta više od proračuna Ministarstva turizma.

Navodi i podatak da je u Hrvatskoj dosad regulirano više od 20.000 kilometara vodotokova na mjestima daleko izvan naselja, i to po iznimno visokim cijenama – 100 metara regulacije stoji i milijun kuna – dok mnoga naselja još nemaju ni vodovod ni kanalizaciju.

Komentara 11

TH
than
11:21 16.11.2012.

Oni prave ogromne kanale i gdje ne treba te 'unistavaju' podzemne vode te opskrbu vodom ljudima u selima gdje nema vodovoda. Ostanu prazni bunari i nikome nista. Jos jedna rodijacka firma u kojoj je bitnija podobnost od strucnosti.

MC
mcmarko
11:44 16.11.2012.

njemci su tako kanalizirali majnu, pa su prošlog desetljeća ponovo aktivirali njezine meandre da se voda može prelijevati, jer je tekla takvom brzinom da bi rušila sve pred sobom. kod nas neznalice i podobnici kad dobiju posao preko oca, strica i najbitnije stranačke iskaznice ne daju pristup informacijam, jer se svi poslovi vode u tajnosti. isto je bilo i s "uređenjem" nasipa na krki, jer su problem vrbe, pa su uništili stanište rakova i nekih ptica, zbog straha od poplava, a poplave su bile česte po njihovoj priči. hrvatska je dovoljno velika da može pustiti svoje glavne rijeke da višak vode puste u meandre i barem malo ublaže ljetna sušna razdoblja. ali kad dobivate plaćene safarije, kuhinje, aute i tko zna što sve ne, možete raditi što želite, a oni koji bi trebali biti stručni i nešto znati o tome (ministar) jednostavno ništa ne čine.

JA
james49
10:50 16.11.2012.

Nabrojano sve što ne valja, ali normalno nigdje da se ponudi rješenje

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije