Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 2
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Posebni dodaci

Alfi Kabiljo i sa 'socijalističkim discom' za vježbe aerobika bio je 80-ih u skladu sa svijetom i Jane Fondom

Zagreb: Skladatelj Alfi Kabiljo
Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL
1/10
29.05.2023.
u 20:11

Leri Ahel i Željko Luketić spomenutim su projektima dotakli mnoge teme i dileme iz povijesti, ali su i znalačkim istraživalačkim radom po arhivima domaćih glazbenika i diskografskih kuća - poput Nenada Vilovića čiji su neobjavljeni elektronski album iz osamdesetih "Prizma" nedavno izdali na vinilu - vratili u opticaj snimke koje ranije niste mogli čuti, ili su ih pak autorski postavili u širi povijesni kontekst koji domašajima zamalo zaboravljenih domaćih imena daje novi značaj i zaslužno mjesto u razvoju domaće glazbe, one mimo glavnog toka najpopularnijih.

Ako ste prije više od dva tjedna na HTV3 gledali emisiju "Posebni dodaci" s Alfijem Kabiljom, vidjeli ste, između govornih dijelova, i koncert posvećen njegovoj kazališnoj i filmskoj glazbi. Uz Irenu Paulus, autoricu sjajne knjige "Glazba s ekrana: hrvatska filmska glazba od 1942. do 1990. godine", u studiju je, uz Hrvoja Pukšeca - koji je kao predsjednik Društva filmskih kritičara predao Kabilju nagradu Oktavijan za životno djelo, prvu dodijeljenu skladatelju - bio i Željko Luketić. Upravo su Luketić i Leri Ahel sa svojom diskografskom etiketom Fox & His Friends zaslužni za nekoliko unikatnih vinilnih izdanja zadnjih godina koja su iz zaborava izvukla snimke iz osamdesetih godina, uključujući i nekoliko ranije neobjavljenih djela Alfija Kabilja.

Dva koja trenutno, ako nisu rasprodana, možete pronaći u trgovinama su kolekcija "Alfi Kabiljo: YU Aerobic - Original Workout Music from Yugoslavia 1981-1984" i "Sex, Crime & Politics" s Kabiljovim temama iz šest filmova, od "Depsa" i "Usporenog kretanja", do "Novinara" i drugih. Za njih je zaslužan upravo dvojac iz Fox & His Friends Records, Leri Ahel i Željko Luketić, koji su zadnjih godina na tržište doveli i značajna izdanja poput filmske glazbe "Gosti iz galaksije" s glazbom Tomislava Simovića iz filma Dušana Vukotića, briljantne kompilacije "Electronic Jugoton: Synthetic Music From Yugoslavia 1964-1989" na dva CD-a, dvostrukog vinila "Socijalistički disco: Ples iza jugoslavenske baršunaste zavjese 1977.-1987." i "Pop Not Pop (Songs For New Europe 1985-1989)", projekta Dejana Kršića iz osamdesetih godina, koji je ujedno i dizajner omotnice vinila "Alfi Kabiljo: YU Aerobic".

Leri Ahel i Željko Luketić spomenutim su projektima dotakli mnoge teme i dileme iz povijesti, ali su i znalačkim istraživalačkim radom po arhivima domaćih glazbenika i diskografskih kuća - poput Nenada Vilovića čiji su neobjavljeni elektronski album iz osamdesetih "Prizma" nedavno izdali na vinilu - vratili u opticaj snimke koje ranije niste mogli čuti, ili su ih pak autorski postavili u širi povijesni kontekst koji domašajima zamalo zaboravljenih domaćih imena daje novi značaj i zaslužno mjesto u razvoju domaće glazbe, one mimo glavnog toka najpopularnijih.

To se, dakako, ne odnosi na Alfija Kabilja koji je odavno priznati zaslužnik domaće scene pa je, primjerice, njegova glazba za film "Seljačka buna 1573" bila 1975. objavljena kao prvi domaći album filmske glazbe uopće. No, naslovi poput "YU Aerobic - Original Workout Music from Yugoslavia 1981-1984" prikazuju nam neke rukavce Kabiljova rada koji je godinama ležao nedostupan široj javnosti. U njemu se Kabiljo pokazuje kao majstor primijenjene glazbe, one za vježbe aerobika koji je početkom osamdesetih postao prvi pravi televizijski reality show, a kojim se nakon Jane Fonda u Americi kod nas bavila Vesna Mimica, a čak je i Milena Dravić imala svoje televizijske aerobik sessione.

No, kao pravi profesionalac, Kabiljo je na snimanja "Aerobika", koja su danas na ovom izdanju objavljena u izvornom izntrumentalnom obliku kroz osam tema, doveo prvu ligu domaćih glazbenika poput Ozrena Depola, Mladena Barakovića, Saliha Sadikovića, Vedrana Božića, Srđana Dedića i Marijana Domića i sve skupa postavio kao visokoprofesionalan primjer držanja koraka sa svijetom (i doslovno, budući da se radi o glazbi za vježbanje), čak i u području jednostavnije elektronske glazbe koja mu nije bila prva na listi interesa.

Alfi Kabiljo uz Arsena Dedića najuspješniji je i svakako najtemeljitiji domaći skladatelj filmske, kazališne i glazbe za televizijske serije, te najdugovječniji. Krajem prošle godine u Splitu primio je nagradu Camille za životno djelo, čime se pridružio odabranoj skupini europskih skladatelja, uključujući Ennija Morriconea koji je nagradu Camille za životno djelo dobio 2020. godine.

Nagrade Camille europske su nagrade za filmske skladatelje priznanje su najboljim postignućima na području filmske glazbe. Ovom nagradom ECSA (Europski savez skladatelja i tekstopisaca) odala je počast karijeri koja traje više od pola stoljeća. Jer, Kabiljo je napisao, aranžirao i producirao glazbu za više od 40 filmova i stotinjak televizijskih serija. "Savez vjeruje kako sposobnost gospodina Kabilja da je tijekom godina radio u toliko glazbenih žanrova, uz održavanje visoke razine profesionalizma i umjetničkog integriteta, služi kao primjer cijeloj zajednici stvaratelja audiovizualne glazbe", bilo je jedno od obrazloženja nagrade.

Kad sam se prošloga proljeća kratko telefonski čuo s Alfijem Kabiljom, prvo mi je rekao da mu uskoro izlazi novi album i da se upravo vratio s tenisa. Pred svoj 87. rođendan imao je razloga za zadovoljstvo, ali i slavlje, jer se radi o rijetko vitalnom skladatelju koji je čitave radne karijere ekspertno uživao u radu na brojnim filmovima, kazališnim predstavama, televizijskim serijama i primijenjenim elektronskim albumima.

Popis djela Alfija Kabilja impresivan je, ali srećom i dobro dokumentiran kroz desetljeća brojnim vinilnim i CD izdanjima. Nedavno se s temom iz filma "Novinar" pojavio i na vinilnoj kompilaciji "Jugoton funk Vol. 1". Sam pogled na davni LP "Alfi Kabiljo - Velike filmske teme" otkriva teme iz legendarnih naslova "Letači velikog neba", "Pad Italije", "Kužiš, stari moj", "Seljačka buna 1573", "Novinar", "Deps", "Hoću živjeti", "Banović Strahinja", "Snađi se druže", "Usporeno kretanje", "Okupacija u 26 slika", kao i iz dva antologijska filma s početka sedamdesetih, "Poslijepodne jednog fazana" u kojem 1972. glume Rade Šerbedžija, Mile Rupčić i Mišo Kovač i remek-djelo "Putovanje na mjesto nesreće" redatelja Zvonimira Berkovića 1971.

Kabiljo je bio jedan od najprisutnijih domaćih skladatelja, autor je "Velike trke", prvog mjuzikla u SFRJ, još 1969. objavljenog na EP ploči, te skladatelj prvog hrvatskog mjuzikla "Jalta, Jalta" 1970. i mnogih drugih. I na pojedinačnim izdanjima ima objavljene glazbe iz mjuzikla "Jalta, Jalta" (libreto Milan Grgić, redatelj Vlado Štefančić), predstava "Kralj je gol" s Grgićem i Štefančićem, s kojima je radio i na projektu "Dlakav život", a s Grgićem i u "Car Franjo Josip u Zagrebu".

Od filmskih naslova pojedinačno su objavljeni i "Originalna muzika iz filma Seljačka buna 1573", "Originalna glazba za TV seriju Nikola Tesla", "Pad Italije: originalna glazba iz filma/TV serije", "Okupacija u 26 slika" i "The Sky Bandits - Original Motion Picture Soundtrack". No, Kabiljo nije bio uspješan samo u instrumentalnom odjeljku rada, poput onoga na dva CD-a "Komornijada/Koncert komorne glazbe". Dapače, u suradnji s tekstopiscima potpisao je evergrine koje možete pronaći na izdanjima poput "Pjesme iz filmova i TV serija" ili "Pjesme za sva vremena - Alfi Kabiljo song collection", a tu su i poznate suradnje s pjevačima s kojima je surađivao na dulje staze ("Tereza Kesovija pjeva pjesme Alfi Kabilja - Parkovi", "Radojka Šverko pjeva pjesme Alfi Kabilja - Svijet je moj" i "Vice Vukov pjeva pjesme Alfija Kabilja - Tvoja zemlja".

Pogotovo u vrijeme dominantne streaming televizije na raznim platformama, te pojačane produkcije filmova i televizijskih serija koji su na dispoziciji svjetskoj publici bez obzira na mjesto stanovanja, filmska i televizijska glazba više nego ikad ranije postala je dostupna i zanimljiva širokoj publici, a ne samo posjetiteljima kino dvorana. Dapače, sve češće razgovara se upravo o glazbi za filmove i televizijske serije, pa su ovakve nagrade Alfiju Kabilju priznanje skladatelju koji je odavno u tom žanru postizao sjajne rezultate.

Uza sve recentne svađe oko toga je li i što je u životu u Jugoslaviji bilo bolje ili gore nego danas, je li i koliko bilo vrsta jogurta, ili ga naprosto treba prebrisati "gumicom" iz sjećanja i povijesti kako bi neki željeli, kao i imena trgova i ulica, čini se da je puno bolja opcija otvoriti arhive i suočiti se sa stvarnim stanjem. Izdanjem albuma "Alfi Kabiljo: YU Aerobic - Original Workout Music from Yugoslavia 1981-1984" dobili smo još jednu dobru temu za raspravu, kao i onu s vinilom "Socijalistički disco: Ples iza jugoslavenske baršunaste zavjese 1977.-1987." Pogotovo ako ste u stanju uz tu glazbu malo i vježbati, pa vidjeti da to baš i nije toliko jednostavno, pogotovo u današnjim godinama.

 

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije