RaTNE TRAGEDIJE

Mališani su u dječjem logoru umirali od gladi i hladnoće

dječje groblje sisak (1)
Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL
1/7
05.10.2013.
u 17:09

Sisački mrtvozornik dr. David Egić službeno je zabilježio smrt 1152 djece, koja su pokopana u Sisku, a kasnija evidencija Ante Dumbovića utvrdila je smrt 1630 mališana

Dvogodišnji Radoslav Marinković iz Kuljana kod Dobrljina jedno je od najmanje 1200 djece koja su od kolovoza 1942. pa do siječnja 1943. umrla u Dječjem logoru Sisak, jedinom takvom u Europi. Logor je formiran kao "Prihvatilište za djecu izbjeglica", nakon ofenzive na Kozari, a za svu nevinu djecu koja su od gladi, bolesti i iscrpljenosti umrli u logoru danas je održana komemoracija na Dječjem groblju u Sisku.

Na komemoraciji je bio i Milan Marinković, Radoslavov brat, koji je pri dolasku u logor imao 11 godina.

- Bili smo u zbjegu s Kozare, majka, trojica braće i sestra i uhvaćeni smo u skupini s 5000 ljudi pri proboju. Djeca su odmah ukrcana u kamione i završili smo u Sisku. Tu su mene i još neke starije odveli za Koprivnicu gdje smo radili u selu Ždale kod dobrih ljudi, no najmlađeg brata više nisam vidio. Bio je malen i gladan i umro je negdje u logoru - kroz suze nam je rekao Milan kojeg je jedan domobranski oficir na prolazu kroz Ždrale uzeo k sebi i vratio ga u Dobrljin gdje se krajem rata susreo i s majkom koja je preživjela rat.

Kroz logor u Sisku, koji se nalazio na nekoliko lokacija gdje su djeca, od novorođenčadi do mlađih tinejdžera, ležala na hladnoći bez kreveta i pokrivača uz slabe obroke evidentiran je u tih nekoliko mjeseci boravak 6693 srpskih dječaka i djevojčica s Kozare, Banije, Korduna i iz Slavonije. Nekima su roditelji završili u Jasenovcu gdje su ubijeni, a nekim na prisilnom radu u Njemačkoj. Sisački mrtvozornik dr. David Egić službeno je zabilježio smrt 1152 djece, koja su pokopana u Sisku, a kasnija evidencija Ante Dumbovića utvrdila je smrt 1630 mališana.

Sisački Dječji logor ostavio je i cijeli niz svjetlijih priča jer su se u spašavanje djece uključili mnogi Siščani i Zagrepčani predvođeni Dianom Budisavljević, čime je spašeno više od tisuću djece. Kako su neka djeca prilikom odvođenja u logor bila premalena da zapamte svoja imena mnoga su nakon rata teško saznavala svoj pravi identitet, obitelji su godinama spajanje, a neka su nastavila živjeti u obiteljima koja su ih udomila.

Spomen ploče na Dječjem groblju u Sisku ove su godine, nakon dugogodišnjeg zapuštanja, obnovljene a Srpsko narodno vijeće je uputilo početkom godine nadležnom konzervatorskom odjelu zahtjev da se područje tzv. Dječjeg groblja zaštiti kao memorijalno mjesto. Odluka Ministarstva kulture još se čeka.

>> Rekonstrukcija spomen-obilježja na Dječjem groblju

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije