Vukovarsko-srijemsku županiju ove je godine pogodio nezapamćen niz prirodnih katastrofa. U rano proljeće usjeve je pogodio mraz, a potom potukla tuča, lomio orkanski vjetar, zamelo nekoliko olujnih nevremena i na kraju do kraja uništila višemjesečna suša. Igrom slučaja kumulativna šteta tih povezanih elementarnih nepogoda iznosi 400 milijuna kuna, jednako koliko je u protekle četiri sezone izgubljeno u splitskom nogometnom klubu Hajduk.

Volpijev poučak

Suočen s minusom od 102 milijuna kuna, klub se našao pred bankrotom i konzekventnim stečajem, pa ga je spasio većinski vlasnik – Grad Split – dajući svoje jamstvo na kreditno zaduženje od 30 milijuna kuna. Dakako, riječ je o vatrogasnoj mjeri koja neće dati odgovor na pitanje je li dugoročno moguće iz minusa izvući trgovačko društvo koje je u protekle četiri godine potrošilo 55 milijuna eura, a od svoje djelatnosti prihodovalo otprilike 25 milijuna eura manje, kao i je li moguće profitabilno poslovanje profesionalnih nogometnih klubova u Hrvatskoj.

Drago Munjiza, cijenjeni hrvatski menadžer s iskustvom rada u više uglednih domaćih kompanija, smatra kako bi Hajduk mogao imati svijetlu budućnost.

– Želim biti izravan. Hajduk je jedan od top 5 hrvatskih brendova. Uvjeren sam da on mora privući interes ulagača. Ako ne domaćih, onda sigurno stranih. To se događa u cijelom svijetu. Pogledajte Paris St. Germain ili u konačnici našu Rijeku. Koji je interes Volpija da tamo ulaže? Očito je da misli širiti svoje poslovanje na Hrvatsku, pa mu je to dobra pozicija da to radi. U slučaju Hajduka taj efekt je višestruko veći. Vlasništvo nad tim klubom donosi društveni ugled i status koji se mogu konkretno materijalizirati u brojnim poslovnim aktivnostima. Stoga ne sumnjam kako bi Hajduk našao dobrog vlasnika, no da bi se to dogodilo, Grad mora prodati većinski vlasnički paket – kaže Munjiza.

Ipak, njegov optimizam čini se ne dijele banke – barem se tako može zaključiti iz uvjeta kredita koji je Hajduk dobio. Zapravo je riječ o dva kredita vrijedna po 15 milijuna kuna za koja će u konačnici, zbog kamata i naknada, poslovnim bankama trebati platiti otprilike 32,5 milijuna kuna. Preračunato, riječ je o kamati od 8,3 posto. Ta kamata – da je riječ o normalnom komercijalnom kreditu – mogla bi se smatrati relativno visokom.

Ipak, kako je riječ o kreditu s jamstvom grada Splita, koji svojom imovinom neosporno može garantirati sigurnu otplatu, izvjesno je da je riječ o astronomskoj kamati. Ta činjenica poprilično je plastičan pokazatelj toga koliko domaći bankari cijene vrijednost Hajdukove imovine, te uopće vjeruju da će klub biti sam u mogućnosti vratiti dug. Jasno je i zašto. Čak i kad bi Grad Split otplatu najnovijeg kredita potpuno preuzeo na sebe, te u cijelosti naplatio svoja trenutačna potraživanja na ime prodanih igrača, klubov dug bio bi otprilike 10 milijuna eura. To je otprilike jedan i pol puta više od godišnjeg proračuna kluba, koji je novi predsjednik Brbić smanjio na razinu od 50 milijuna kuna.

Prihoda sve manje

Vrlo je upitno može li Hajduk dugoročno iz svojih redovnih prigoda – prodaje ulaznica, igrača, sponzorstava i nagradnog novca UEFA-e – financirati i takav smanjeni iznos, no da bi tijekom sljedećeg desetljeća sanirao svoj dug, morao bi svake godine poslovati s profitom od otprilike milijun eura. Na ukupne prihode od 50-ak milijuna kuna to je profitabilnost od 15 posto. Vrlo je malo tvrtki u Hrvatskoj koje mogu očekivati takvu stabilnu profitabilnost kroz deset godina, a kamoli sportski klub. Stoga ne čudi što neki stručnjaci poput Ljube Jurčića smatraju da Hajduk nikad neće biti profitabilan, pa ni financijski stabilan.

– Ja sam navijač Hajduka, pa mi nije drago što to moram reći, ali mislim da tu nema previše nade. Jednostavno se naš sport nikad nije prošao tranziciju iz socijalističkog u kapitalistički sustav. Klubovi žive od politički dodijeljenog novca iz javnih poduzeća. Sad kad novca više nema, od čega će živjeti. Od ulaznica se zarađuje malo ili ništa, sponzora nema, a zbog slabih rezultata ne mogu zarađivati ni natjecanja u međunarodnim natjecanjima. Ostaje im samo prodaja igrača, no i to je slabo. Imaju 15 milijuna eura duga, a godišnje troše 7 milijuna. Čak i da pola proračuna pokriju iz ovih ostalih izvora u sljedećih deset godina, za uredno poslovanje i otplatu duga trebat će im ukupno transferi od 50 milijuna eura. To je 5 milijuna godišnje i to čistog profita. Ima li to Hajduk? Iskreno, sumnjam – kaže Jurčić.

Evidentno, situacija je teška. Ne postoji tehnomenadžerski potez ili reforma koja će Hajduk izvući iz problema. Klub očito više neće moći trošiti milijune eura na dolazak novih igrača kao što je učinjeno u slučaju braće Sharbini, plaćati skupe inozemne trenere, ali ni davati bruto plaću od 28 tisuća kuna mjesečno mladićima bez minute odigrane u seniorskoj momčadi. To samo po sebi nije problem, no kako istodobno ostvariti i dobar rezultat? Jer, bude li Hajduk igrao loše, bit će i manje navijača na stadionu, manje sponzora i manje novca od eventualnih europskih nastupa. Drago Munjiza smatra da je te dvije krajnosti moguće sjediniti.

– Potreban je profesionalni menadžment, no njega neće biti dok klub bude podložan politici. Jednostavno nitko u Hajduku ne troši svoj novac. Čak i veliki dioničari koji su u klub uložili milijune učinili su to zapravo u političkom aranžmanu s bivšim premijerom. Kad dođe privatni investitor, s novcem će se postupati drukčije – najavljuje Munjiza. Možemo li stoga uskoro očekivati natječaj za prodaju Hajduka? Za to su trenutačno potpuno jednake šanse kao i da građani Splita sljedeće godine klubu izdaju novo jamstvo za novi kredit.

>> Hajduk dobio jamstvo za kredit, Kerumu ni traga ni glasa

zanimljivo

Otkrivene šokantne tajne smrti: Ovo je 25 činjenica koje niste znali o umiranju i zagrobnom životu

OBJAVLJENA I SNIMKA

Poznati golman nastradao u prometnoj nesreći, s njim je bila i supruga, manijak ih je doslovce pokosio

Video sadržaj

9

'MIJENJA POGLED NA SVIJET'

Ovo je knjiga koju je Beroš čitao u Remetincu: Bill Gates ju je prozvao najvećom inspiracijom koju je ikad pročitao

Drugačije iskustvo

U jednom našem gradu nalaze se čarobni kameni labirinti: Posjetitelji tvrde da im pružaju unutarnji mir

Instagram gori

Ova lampa zapalila je društvene mreže, a svatko je može imati u svom domu

Europski gigant na koljenima. Direktor dao ostavku dan nakon zahtjeva za stečaj, a evo kako je sve krenulo po zlu