Portal Crometeo.hr donio je detaljnu analizu vremenskih prilika u pojedinim dijelovima Srbije kao i objašnjenje što je zapravo vjetar košava, kako nastaje i kakvo vrijeme donosi.
Po definiciji, košava je jak mahovit jugoistočni do istočni vjetar koji puše u Podunavlju, dolini Velike Morave, Vojvodini i Šumadiji, obuhvaćajući plitak sloj do otprilike 1300 metara. Ipak, granica košave je šira, pa se ona može osjetiti u Mađarskoj (do Kečkemeta), u Hrvatskoj (gdje granica stiže u Baranju), u rumunjskom Banatu… Naravno, ona se mora javiti u cijelom ovom području istovremeno, što ovisi o situaciji.
Drugo, da bi jugoistočni (istočni) vjetar bio košava, on mora imati košavsku brzinu. Točnije, mora puhati najmanje 11 m/s, a uz to nastati u određenim uvjetima i obuhvatiti već navedeno područje.
Košava se uglavnom javlja u hladnijem dijelu godine, jer se tada greben Sibirske anticiklone pruža preko Ukrajine i Rumunjske, dok je, s druge strane, u Sredozemlju izražena ciklonska aktivnost. U ovakvoj situaciji se stvaraju jaki gradijenti (razlike) tlaka zraka preko centralnog i istočnog dijela Srbije. Pa samim tim, što je veća razlika u tlaku zraka među ovim baričkim sustavima, jača je i košava.
Fenski vjetar
Košava je fenski vjetar. Točnije, vlažan vjetar se uzdiže, ne zato što je topliji od okolnog, već zato što je naišao na prepreku. Tada se vjetar na privjetrinskoj strani prvo uzdiže suhoadijabatski (dok ne postane zasićen vodenom parom), a zatim vlažnoadijabatski (uz kondenziranje vodene pare i oslobađanje latentne toplote). Uslijed kondenzacije vodene pare dolazi do formiranja oblaka, a zatim i izlučivanja padavina. Na vrh planina dolazi suh vjetar, koji se na zavjetrinskoj strani spušta i zagrijava po suhoj adijabati – mnogo brže. Uslijed toga će na zavjetrinskoj strani planine temperatura biti viša nego na istoj visini na privjetrinskoj strani.
Ovaj vjetar nastaje kada se na zavjetrinskoj strani planina istoka Srbije (Timočka krajina) vjetar taloži i nakuplja, donoseći tiho vrijeme sa maglom (a može biti i slojevite naoblake, rosulje, ledene kiše, zrnastog snijega ili snijega). S druge strane, kada ovaj vjetar “preskoči” planine, on se sjuri i uvjetuje jak vjetar. Tada u košavskom području nebo može biti prošarano Cirrusima, pa i srednjim oblacima, a može biti i potpuno vedro. Košava ne ide na ruku oborinama, jer uvlači sloj suhog vjetra, pa su one ili vrlo slabe, ili ih čak i nema. Ipak, dogodi se i kombinacija jačih oborina i jake košave.
Pridignuta inverzija je još jedna odlika košave. Naime, temperatura pri njenom puhanju ne opada normalno sa porastom nadmorske visine, već vertikalni temperaturni gradijent započinje blagom izotermijom (jer košava prizemni sloj izmiješa vrlo jako), a onda odlazi u inverziju. Iz tog razloga se tokom zime u košavskom području javi i ledena kiša, pa je potrebno vremena da se svi slojevi vjetra ohlade da bi padao čist snijeg.
Nije rijetka košava ni ljeti. Tada zna praviti probleme sa konvektivnim razvojima. Ona smanjuje vlagu u sloju ispod nivoa kondenzacije, a uslijed jakog miješanja vjetra (pravilnog turbulentnog toka), veliki temperaturni gradijenti vjetra se smanjuju sa nadadijabatskih i suhoadijabatskih na veličinu vlažnoadijabatskih, što sprječava razvoj Cumulonimbusa. Pored toga što nema kiše i osvježenja, košava u toplijem periodu godine zna da pretvori ljetne noći u paklene. Tada je fenski učinak subjektivno najizraženiji.
A gdje li ona puše najjače?
U Vršcu, naravno. Zbog prisutnog uzvišenja kod Vršca, vjetar u tom gradu još više dobiva na ubrzanju. Udari vjetra tada prelaze i 150 km/h. Tada je kompletan život u tom gradu otežan. Ali, ljudi su u Vršcu navikli na ovog posjetitelja, pa svoj život prilagode košavi. Najjači izmjereni udar košave u Vršcu, u periodu od 1970. pa do danas, izmjeren je 11.01.1987. godine, a iznosio je – 48.0 m/s. Što se Beograda tiče, najjači udar košave iznosi 35.9 m/s, izmjeren 17.10.1976. U Vršcu je jučer (31.1.2014) izmjeren udar Košave od 168 km/h!
Ipak, košava i nije toliko loš vjetar, jer posle višednevnih magli, sparina, smoga, ustajalog vjetra – dobro dođe ovakav čistač prirode. Zbog svježeg vjetra koji donese, mogu se zaboraviti na nevolje koje prouzrokuje tokom svog gostovanja. Bar do idućeg puta.
>> Tenkovima i helikopterima spasili 700 ljudi, pomogali Vučić i Đoković!
Dugo , ali stvarno jako dugo nisam pročitao bolji članak u hrvatskim medijima, zanima me zašto nema ime autora? bez obzira da li je meteorolog ili ne, prepisao ili ne, bilo bi lijepo navesti ime čovjeka koji je napisao ovaj članak. Naravno ima nekih sitnijih grešaka, ali to je zanemarivo s obzirom na upotrijebljene izraze, a najvažnije da nema usporedbi brzine metka, strijele, ili muhe u slobodnom letu , kakve naši novinari sa svojim intelektualnim sposobnostima vole da pišu