Što se dogodilo u Ukrajini jučer? Kličko, Jacenjuk i Tjagnibok, koji ne mogu kontrolirati prosvjednike na Maidanu, išli su na pregovore s predsjednikom Viktorom Janukovičem koji ne može kontrolirati zemlju. Tako glasi vic iz Kijeva, ali ipak se nešto pomaknulo na putu primirja između prosvjednika i vlasti. Vrhovna rada, ukrajinski parlament, ukinula je 9 od 12 protuprosvjedničkih zakona donesenih prije dva tjedna, premijer Nikolaj Azarov ponudio je ostavku, a Janukovič je ponudio oprost privedenim prosvjednicima ako vladine zgrade i ceste budu deblokirane.
Vlada još 60 dana
Janukovič je prihvatio premijerovu ostavku, što znači da cijela vlada pada, ali ostaje 60 dana na položaju, dok ne bude izabrana nova. Vitalij Kličko izjavio je da je ostavka pokušaj Azarova da spasi obraz te prvi korak prema pobjedi oporbe. Azarov tako odlazi iako je u prosincu njegova vlada preživjela glasovanje o povjerenju koje su tražila trojica vođa oporbe, Kličko uime Udara, Jasenjuk uime Batkivščine i Tjagnibok uime Slobode. U Kijev hitno stiže i delegacija EU: uz predstavnicu EK za vanjske poslove Catherine Aston i povjerenika za proširenje Štefana Fülea, tu je i Tonino Picula, potpredsjednik odbora za jugoistočnu Europu u Europarlamentu. U bolnici je umro policajac koji je bio proboden nožem na jugu Ukrajine.
Dosad su tako četiri mrtva, dva prosvjednika i dva policajca. Priprema se i promjena ustava koju traži oporba, tako da Ukrajina opet dobije parlamentarni umjesto sustava koji daje velike ovlasti predsjedniku. To je za agenciju RIA Novosti izjavio Arsenij Jacenjuk, vođa Batkivščine, Domovine, koju je do zatvaranja vodila Julija Timošenko. Na izvanrednoj sjednici ukrajinskog parlamenta bila su trojica bivših ukrajinskih predsjednika, nekadašnji vođa Narančaste revolucije Viktor Juščenko, Leonid Kravčuk i Leonid Kučma. Očito su se nakon dvomjesečnih prosvjeda, koji su kulminirali sukobima u kojima već ima i mrtvih i u kojima se zauzimaju državne zgrade, svi pokrenuli kako bi bio zaustavljen scenarij koji je vodio u građanski rat i podjelu zemlje na proruski istočni i proeuropski zapadni dio.
Pljesak u parlamentu
K tome, predsjednika je zacijelo zabrinulo i to što su se prosvjedi proširili i na istok na koji je računao. U parlamentu je povlačenje spornih zakona dočekano pljeskom, za povlačenje je glasao 361 zastupnik od njih ukupno 450, samo dva su glasa bila protiv, a vođa vladajuće Stranke regija Aleksandar Efremov rekao je da je to pozitivan razvoj događaja. – Nema ovdje ni pobjednika ni gubitnika. Pobijedilo je društvo kao cjelina – rekao je Efremov. Prosvjednici u Kijevu kažu da se ne žure otići s Trga neovisnosti iako su sporni zakoni povučeni. Zbog tih su zakona intervenirali i iz SAD-a i iz zemalja EU. Iz ureda njemačke kancelarke Angele Merkel poručili su da će uslijediti posljedice za suradnju Ukrajine s EU, Catherine Ashton poručila je da je jako zabrinuta, a američki State Department nazvao ih je nedemokratskima. Ipak, Russia Today upozorava da ni američki ni europski zakoni ne tretiraju blago ekstremne prosvjednike, kažnjavaju blokiranje prometa i svakoga tko ne posluša zapovijed policije. Slično je i sa zabranom nošenja maski, zabrana je proširena svijetom nakon zakonske zabrane Ku Klux Klana i izvan zakona je i u Danskoj, Njemačkoj, Španjolskoj, Francuskoj... Ipak, stvari nisu iste, a Ukrajincima koji prosvjeduju možda i ne bi smetalo toliko povezivanje s Rusijom da korupcija nije toliko razgranata.
>> Prihvaćena ostavka ukrajinskog premijera i srušen sporni zakon o prosvjedima
Bravo Ukrajina. Istjerajte Putinove petokolonaše i izdgradite slobodno i pristojno društvo!