Lugdunin je naziv za novootkrivenu vrstu antibiotika koji uništava teške bakterije poput MRSA-e, čestog uzročnika i teških bolničkih infekcija. Do otkrića, inače objavljenog u znanstvenom časopisu Nature, došao je tim sa Sveučilišta u njemačkom Tübingenu analizom brisa nosa 37 pojedinaca. Naime, oko 30 posto ljudi upravo u nosu ima bakteriju Staphylococcus aureus čiji je jedan od sojeva spomenuta MRSA.
Otpornost bakterija
Bakterija je izolirana kako bi se vidjelo “suprotstavljaju” li joj se drugi mikrobi iz nosa. Pokazalo se da to uspješno čini Staphylococcus lugdunensis čak i kada je S. auerues deset puta brojniji. Isti je učinak ova bakterija pokazala i kada su u pitanju druge teške bakterije koje uzrokuju meningitis, urinarne infekcije itd. Stoga su ovo otkriće znanstvenici nazvali početkom novog antibiotika – lugdunina. Velika je to vijest posebice u svjetlu dviju činjenica – sve veće otpornosti bakterija na antibiotike zbog njihove pretjerane upotrebe i zbog izlaska iz laboratorija i okretanja ljudskom tijelu kao izvoru potencijalnih lijekova, antibiotika.
No, do proizvodnje i primjene lugdunina proći će sigurno – desetljeće. Upozorava nas na tu činjenicu prof. Bruno Baršić koji kaže kako je svakako dobro da se pronađe lijek za liječenje teških infekcija MRSA-om, ali da je dalek put do proizvodnje koji košta dvije milijarde dolara.
– Priroda je puna antibiotika, konačno i penicilin je nastao od gljiva. Dvije milijarde dolara cijena je jednog novog antibiotika čija potrošnja na kraju ne mora biti velika jer već postoji dosta antibiotika koje koristimo za liječenje infekcija MRSA-om. Ali za gram negativne bakterije nema ništa novo i to je pravi problem jer smo ostali na jednom antibiotiku. Gram negativne bakterije su bakterije koje u bolnicama naprave teške infekcije, neke su iz našeg crijeva, nekih ima u aerosolu, u vlažnim tekućinama, a problem je da su jako otporne na sve antibiotike danas – objašnjava prof. Baršić, pročelnik Zavoda za intenzivnu medicinu i neuroinfektologiju Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević dodajući kako već postoje bakterije na koje ne djeluje nijedan antibiotik.
Otpornost bakterija na antibiotike svjetski je problem, a Hrvatska je po tom pitanju negdje u sredini i kako kaže prof. Baršić, tu se i držimo i kad je u pitanju rezistencija, ali i potrošnja. Javnozdravstveni je to problem na koji se godinama upozorava, a lansirane su i kampanje koje educiraju i upozoravaju, među ostalim, na to da se antibiotici ne smiju propisivati bez stvarne potrebe te da se ne uzimaju samostalno po vlastitoj odluci iz ostataka u kućnoj ljekarni.
Povećana smrtnost
Dok s jedne strane jača otpornost na antibiotike, s druge izostaju istraživanja i pronalazak novih antibiotika. To više bi ovakva vijest mogla, kako kaže Mate Portolan, mag. pharm., izazvati jednu vrstu revolucije.
– Sumamed iz 80-ih zapravo je jedan od posljednjih otkrivenih antibiotika i godinama se pronalazi vrlo malo novih, a opasnost od rezistencije je velika i u budućnosti bi smrtnost od bakterija mogla biti povećana jer antibiotici neće moći biti djelotvorni. Zašto se antibiotici malo istražuju, često je pitanje u stručnim raspravama – kaže Portolan dodajući da je ovaj rad važan i zato što upućuje na to da ljudski organizam u sebi krije nove molekule.
>> Dijete je počelo piti antibiotik i dobilo urtikariju. Kako je ukloniti?
Samo ću reći post scriptum Jim Humble i bakterije, virusi, paraziti... nestaju.