PREKRAJANJE GRANICA

Ostvaruje se 'Putinova karta' Europe

Putinova karta
Foto: Kristina Franić
1/2
07.06.2014.
u 09:28

Hoće li do 2035. godine nestati BiH i Belgija, raspasti se Španjolska?

Karta nove podjele svijeta koju je prije dvije godine objavila ruska Express Gazeta, a prenijeli svjetski mediji, činila se kao štivo za zabavu. Na toj karti Europa izgleda znatno drukčije, mnoge su granice promijenjene, primjerice, od Španjolske su odvojene i Baskija i Katalonija, a Rusiji je pripojen Krim, Donbas, Odesa, sve do od Moldavije odcijepljenog Pridnjestrovlja.

Po tom nacrtu, Ukrajina više uopće ne bi imala pristup Crnom moru! Karta je objavljena u srpnju 2012. godine, u studenom 2013. izbija pobuna na Majdanu protiv predsjednika Janukoviča i do danas su se granice s neobične karte u jednom dijelu – ostvarile! Krim je već sastavni dio Ruske federacije koji ruski predsjednik Vladimir Putin slavodobitno posjećuje.

Donbas je sljedeći

Je li Donbas, krajnji istok Ukrajine koji se sastoji od oblasti Donjeck i Lugansk, sljedeći? U Donbasu se vode borbe, i jučer je bilo petnaest mrtvih, a pokolj u Odesi početkom svibnja, u nerazjašnjenim okolnostima, u kojem su poginule 42 osobe, služio je kao važan argument protiv kijevskih vlasti. Međutim, Ukrajina je izabrala novog predsjednika koji je dobio veliku podršku na zapadu, malo manju na istoku zemlje, sastao se već jučer pri proslavi Dana D u Francuskoj s Putinom, koji je s ukrajinske granice povukao glavninu snaga.

Kartu je sada objavio američki Foreign Policy, magazin koji je nekad osnovao politolog s Harvarda Samuel Huntington, slavan po svom djelu Sukob civilizacija, a danas je čitan svuda, u tiskanom i on-line izdanju. U ruskom tabloidu koji je objavio kartu objasnili su da je nastala uz pomoć neimenovanih geopolitičkih eksperata te na temelju onoga što su javno zastupali Huntington, Zbigniew Brzezinski i Alvin Toffler.

Frank Jacobs, autor članka u magazinu Foreign Policy, predlaže da se karta gleda kao ilustracija ruskih želja i strahova, u najmanju ruku barem dijela ruskog stanovništva. Nadaju li se zaista vladajući krugovi u Rusiji da će Europa 2035. godine biti fragmentirana, dijelom islamizirana, s islamskom arapskom državicom na tlu Francuske? “Ova karta je ono što sanjari Rusija, frustrirana jer joj je značenje u svijetu smanjeno, uvjerena da je Zapadna Europa blizu kolapsa, dekadentna, moralno i ekonomski bankrotirala”, piše FP. U takvom scenariju, u Europi više ne bi bilo Bosne i Hercegovine, bila bi podijeljena između Hrvatske i Srbije, ali i Hrvatska bi izgubila dio, Baranju, koji bi uzela Mađarska, koja bi se proširila i na Vojvodinu. Baski bi dobili svoju državu, tu bi bila i Katalonija, a ostatak Španjolske činio bi španjolsku konfederaciju. Osamostalila bi se i Škotska, Belgije više ne bi bilo, Njemačka bi ponovo uzela Alzas i Loren, Velika Albanija zapasala bi i dio Makedonije.

Suživot na izdisaju

Propast modela suživota različitih kultura na tlu Europe doveo bi do deportacije nacionalnih manjina u Francuskoj na jug, gdje bi Marseille bio glavni grad entiteta u kojem bi živjeli tamnoputi francuski muslimani. Čini se kao noćna mora, ali Francuska je zaista u prijelomnom vremenu u odnosu između imigranata i starosjedilaca. Nedavno je francuski filozof Alain Finkielkraut izazvao buru knjigom “Nesretni identitet” u kojoj upozorava da se starosjedilačka i došljačka zajednica u Francuskoj jako udaljavaju jedna od druge, starosjedioci imaju dojam da su u egzilu. Finkielkraut je upozorio da je radnička klasa u Francuskoj izručena u ruke radikalnoj desnici i to se zaista i dogodilo, Marine Le Pen i njezina Nacionalna fronta na europskim je izborima pobijedila i već govori kako želi uništiti Europsku uniju.

Komentara 129

Avatar Retardo
Retardo
09:45 07.06.2014.

A Irska je potonula u ocean ili su je oteglili negdje?

AA
aabbcc
10:05 07.06.2014.

Vidi bozijeg cuda :________ Bosance preselili u Francusku i tamo im napravili Bosnu - Islamska drzava .

JR
Jean Renault
10:39 07.06.2014.

A od Bosne nema ništa, naravno da će nestati, to se zna vec sto godina.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije