Papa Franjo pozvao je na molitvu za oprost zbog podjela među kršćanima, „otvorene rane na Kristovu Tijelu“, kako je kazao tijekom ekumenskog slavlja večernje u rimskoj bazilici sv. Pavla izvan zidina u ponedjeljak uvečer. To je svečanost kojom se svake godine zaključuje tjedan molitve za jedinstvo kršćana. I nije čudo što je upravo na taj dan objavljeno kako će papa Franjo 31. listopada, u Švedskoj, sudjelovati na zajedničkoj katoličko-luteranskoj misi u povodu 500. obljetnice Reforme.
Oprost za progonitelje
Nakon večernje Franjo je s predstavnicima pravoslavne, anglikanske, protestantske i ostalih kršćanskih zajednica prošao kroz Sveta vrata na bazilici sv. Pavla izvan zidina. Franjo je zatražio „oprost za neevanđeosko ponašanje katolika prema kršćanima i drugim crkvama” te je katolike pozvao da oproste onima koji su njih progonili.
„Sva katolička braća i sestre imaju oprostiti svima za uvrede koje su im, bilo danas ili u prošlosti, nanijeli drugi kršćani“, kazao je Franjo i naglasio kako „ne možemo izbrisati ono što se dogodilo, ali ne želimo dopustiti da težina teških krivnja nastavi blatiti naše odnose“. Papa je molio Boga da obnovi odnose među kršćanima.
Dakle, Franjo će 31. listopada pohoditi Švedsku gdje će u Lundu sudjelovati u zajedničkom programu Katoličke crkve i Svjetskoga luteranskoga saveza za obilježavanje 500. obljetnice Reforme koja, zapravo, pada 2017. godine, jer se kao datum njezina početka smatra 31. listopada 1517. godine kada je njemački teolog Martin Luther objavio 95 teza koje je izvjesio na vrata crkve u Wittenbergu, u Njemačkoj.
Luther je kritizirao Katoličku crkvu zbog prodaje oprosta za novac, pa je daljnje zbližavanje katolika i protestanata gotovo obvezno potaknuti u Svetoj godini milosrđa koju je proglasio papa Franjo. Istaknuti čvrste ekumenske napretke između katolika i luterana, kao i darove koji proizlaze iz dijaloga, smisao je ekumenskog zajedničkog obilježavanja obljetnice koju će u Lundu predvoditi papa Franjo, biskup Munib A. Younan, predsjednik Svjetskoga luteranskoga saveza, te pastor Martin Junge, glavni tajnik Luteranskoga saveza, istaknuto je u zajedničkom priopćenju Svjetskoga luteranskoga saveza i Papinskoga vijeća za promicanje jedinstva kršćana, kojem je predsjednik švicarski kardinal Kurt Koch.
Zajedničko slavlje zasniva se na „Zajedničkoj molitvi“, na prigodnom liturgijskom priručniku koji su pripremili katolici i luterani, a koji je poslan luteranima i katoličkim biskupskim konferencijama. Martin Junge naglašava kako u svijetu rastrganom sukobima i nasiljem treba promicati „pomirbu između luterana i katolika“. Katolička crkva u Švedskoj, na čelu s nadbiskupom Antjom Jackelénom, priželjkuje da zajedničko slavlje „pridonese jedinstvu kršćana“ u cijelom svijetu. U svijetu ima 72 milijuna protestanata od kojih je 35 milijuna u Europi.
Ekumenska svečanost uklapa se u proces prihvaćanja dokumenta iz 2013. godine „From Conflict to Communion – Od sukoba do zajedništva“, „prvoga pokušaja“ luteranske i katoličke zajednice da na međunarodnoj razini zajedno napišu povijest Reforme i njezine nakane, stoji u priopćenju, te se naglašava kako se 2017. godina poklapa s pedesetom obljetnicom međunarodnoga luteransko-katoličkoga dijaloga.
Na početku ovogodišnjega Molitvenoga tjedna za jedinstvo kršćana, susrevši se s ekumenskim izaslanstvom Luteranske crkve iz Finske, papa je podsjetio na postignute rezultate između luterana i katolika, ističući kako nas razlike koje „sve do sada traju u nauku i praksi“ ne trebaju obeshrabriti, nego “poticati da nastavimo zajednički hod prema sve čvršćem jedinstvu, nadilazeći stara shvaćanja i prešućivanja“.
Osobito u svijetu poput današnjega, jer podjela je, u konačnici, sablazan, kazao je Franjo u prosincu 2015. tijekom posjeta Luteranskoj crkvi u Rimu.
Franjina odluka da sudjeluje na zajedničkoj svečanosti s protestantima doista je epohalna. Jer, razlike su velike. Dovoljno je spomenuti kako je Luther na saboru u Wormsu (u travnju 1521.) kazao da ne vjeruje ni u papu ni u koncil, jer su oni često griješili i bili kontradiktorni.
Evo ključnih pet razlika:
Prva je Sola Fide (samo vjera), spasenje samo po vjeri, čime se potvrđuje biblijska doktrina o opravdanju samo po milosti, samo kroz vjeru, samo zbog Krista, dok se po Katoličkoj crkvi čovjek ne može spasiti samo po vjeri u Krista, već spasenje mora zaslužiti i djelima.
Druga je Sola Scriptura (samo Pismo), odnosno protestanti Bibliju smatraju mjerilom za prosuđivanje ponašanja svakog kršćanina. Katolici odbacuju doktrinu „Sola Scriptura“ i ne drže da je dostatna jedino Biblija, već vjeruju da kršćanina obvezuje i rimokatolička predaja.
Treća je Solus Christus (samo Krist), Krist je glava Crkve i jedini posrednik između Boga i ljudi. Prema katoličanstvu, papa je „Kristov vikar“ (vikar je zamjenik) i zauzima Isusovo mjesto kao vidljiva glava Crkve.
Četvrta je Sola gratia (samo milost), spasenje se postiže samo Božjom milošću.
Peta je Soli Deo Gloria (samo Bogu slava), svu slavu i hvalu treba upućivati samo Bogu, zbog njegove prevelike milosti kojom nas, iako nedostojne, spašava.
Kraj vjerskih ratova
No, katolička doktrina o spasenju ima sedam sakramenata (krštenje, potvrda, euharistija, ispovijed, bolesničko pomazanje, sveti red i brak), a protestanti vjeruju kako Bog opravdava vjernike na temelju vjere isključivo u Krista.
Postoje razlike i u gledanju na sudbinu poslije smrti. Katolici su razvili doktrinu o čistilištu, a protestanti vjeruju kako se nakon smrti ide izravno u Nebo, u Gospodinovu prisutnost.
Papa Lav X. izopćio je Luthera 1521. bulom „Decet Romanu Pontefici“.
Razlike u vjerovanjima dovele su i do razlika u politici, pa prema tome i do ratova. Nakon Tridesetogodišnjeg rata (1618. do 1648.) u središnjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, koji je započeo kao sukob između protestanata i katolika, potpisan je 24. listopada 1648. Westfalski mir. Današnja Europa temeljena je na tome sporazumu u kojem su iznesena četiri osnovna načela: suverenitet naroda država i pravo na samoodređenje, pravna jednakost među nacijama državama, poštovanje međunarodnih ugovora među državama i nemiješanje jedne države u unutarnja pitanja druge države. Westfalski je mir ujedno bio kraj vjerskih ratova u Europi.
>> Papa Franjo i Rohani razgovarali 40 minuta
>> Kada domoljubni naboj postane domoljubni napoj, onda je i papa Franjo komunjara i Jugoslaven
"Katolička crkva u Švedskoj, na čelu s nadbiskupom Antjom Jackelénom.."ova tvrdnja nije točna. Antja J. je žena i nadbiskup u Protestantskoj crkvi u Švedskoj, a ne u Kc.