Prepreke na granici s Hrvatskom, postavljene lani zbog opasnosti od ilegalnih prijelaza migranata, ostaju do daljnjega, jer je stanje s izbjeglicama u Grčkoj i Makedoniji još uvijek nestabilno, odgovorila je danas slovenska vlada na upite o tome kad će se žičana ograda ukloniti budući da je tzv. balkanska migracijska ruta zatvorena početkom ožujka, a tranzit izbjeglica gotovo zaustavljen.
Od početka ožujka ove godine, kad je zatvorena tzv. balkanska izbjeglička ruta, u Sloveniji su zabilježana samo dva prijelaza manjih skupina migranata u Sloveniju tzv. zelenom granicom iz Hrvatske, mimo službenih graničnih prijelaza, barem prema javno objavljenim podacima policije.
"Sve daljnje odluke o postavljenim tehničkim preprekama ovise o razvoju događaja i rizicima zbog kojih su i postavljene", odgovorio je u srijedu ured za odnose s javnošću slovenske vlade, na pitanja medija u vezi s ranijim izjavama da će u slučaju smirivanja stanja s izbjeglicama prepreke možda biti uklonjene početkom jeseni.
Iako je Europska unija postigla načelan dogovor s Turskom o zaustavljanju izbjegličkog vala prema Europi, a na makedonsko-grčkoj granici je postavljena ograda, u Ljubljani upozoravaju da stanje u Makedoniji još nije potpuno stabilizirano, da se u Grčkoj još uvijek nalazi oko 50.000 izbjeglica koji se nadaju da će doći do srednje Europe i svojih konačnih željenih destinacija te da dotok izbjeglica iz Turske u Grčku nije potpuno zaustavljen.
Prema informaciji slovenske vlade, na zajedničkoj kopnenoj granici s Hrvatskom, koja je duga 671 kilometar, trenutno je postavljeno 176 kilometara žičane ograde koja se na nekim mjestima zamjenjuje metalnom panel-ogradom, osobito ondje gdje granica prolazi kroz naselja i u krajevima s jakom turističkom ponudom, dok se na mjestima gdje tehničkih prepreka nema provode druge mjere i pojačani nadzor jer izbjeglička kriza još nije u cijelosti riješena.
Ured slovenske vlade pri tome je naveo kako granicu između Srbije i Mađarske, po njihovim podacima, još uvijek ilegalno prelazi više stotina ljudi dnevno, što je dokaz da mjere fizičke zaštite od ilegalnih ulazaka migranata i izbjeglica same po sebi nisu dovoljne.
Kroz Sloveniju je od prošle jeseni do ožujka prošlo više od pola milijuna izbjeglica na putu prema Austriji, Njemačkoj i skandinavskim zemljama, ali je vrlo mali broj u Sloveniji zatražio azil. Slovenija je nedavno primila prve dvije manje skupine izbjeglica iz Grčke i Italije, u sklopu dogovorene relokacije iz pretrpanih kampova u tim zemljama, prema prihvaćenim kvotama.
A ljubav prema Hrvatskoj vladi isparila ili