Pod naslovom ''Utrka za crnim zlatom u Jadranu. Hrvati, Mađari i Putinova sjena“ list Corriere della Sera u broju od nedjelje posvećuje pola stranice istraživanjima nafte u hrvatskom dijelu jadranskog podmorja.
Ta istraživanja izazvala su i prosvjede djelatnika u organizacijama zaštite okolice, ali i upozorenja iz Europske unije. ''Seizmičke bombe. Zvučni valovi od 300 decibela, što je ječe od zvuka koja proizvode dva Boeinga u zajedničkom uzlijetanju“, piše Corriere della Sera o načinu na koji je norveški brod Seabird Northern Explorer norveške tvrtke Spectrum provodio istraživanja u hrvatskom dijelu Jadrana. Te zvučne bombe udaraju u podmorje i njihov eho otkriva ima li ili nema nafte i plina. No, tako snažni zvučni valovi nanose velike štete ribljem fondu, a posebno morskim sisavcima osjetljivima na zvukove.
List piše kako je hrvatska vlada platila 12 milijuna eura mjesečno norveškoj tvrtki Spectrum za istraživanje 12 tisuća četvornih kilometara podmorja. Osim što su zaradili tim istraživanjem, Norvežani će zaraditi i prodajom dokumentacije o istraživanju podmorja zainteresiranim naftnim kompanijama, koje će, nakon uvida u dokumentaciju, odlučiti hoće li ili neće sudjelovati u natječaju za dobivanje koncesija za bušotine i eksploataciju nafte.
Iznosi se kako su već zainteresirane kompanije kao što su Exxon Mobil, ali i talijanska kompanija ENI, te britanske i francuske tvrtke, odnosno oko 20 kompanija je već na listi čekanja. Prihod od prodaje prvih pet paketa dokumentacije o istraživanju hrvatskog jadranskog podmorja pripadaju isključivo norveškoj tvrtki Spectrum, a od daljnje prodaje dokumentacije 50 posto novca će ići hrvatskoj državi, a polovica ostaje Norvežanima.
Prenosi se izjava hrvatskog ministra Ivana Vrdoljaka koji je kazao kako će Hrvatska biti mala Norveška, odnosno da u jadranskom podmorju ima tri milijarde barela nafte. Norveška, koja je 20. na svijetu po proizvodnji nafte, ima šest milijardi barela nafte. Ipak, proći će još deset godina prije negoli će se moći početi eksploatacija nafte na hrvatskom dijelu Jadrana. Istodobno se vodi bitka s mađarskom naftnom kompanijom Mol oko vlasništva nad Inom.
Iza Mola stoji ruski Gazprom. A, iza Gazproma je ruski predsjednik Vladimir Putin koji želi izlaz na Jadran. Omogućiti Putinu ''izlazak na Jadran nikomu se ne sviđa“, zaključuje Corriere della Sera.
Trebao bi nama putin voditi drzavu a ne neki milanovici, pusici i dr. ivo pravda