Hrvatska je u 2015. kliznula iza Rumunjske po potrošnji po stanovniku, pokazale su nove procjene Eurostata, potvrdivši kontinuirano velike razlike u potrošnji među zemljama Europske unije.
U Hrvatskoj je prošle godine stvarna individualna potrošnja (AIC) iskazana paritetom kupovne moći bila 42 posto niža od prosjeka EU, potvrdio je europski statistički ured procjene iz lipnja.
EUROSTAT objavljuje procjene za prethodnu godinu u lipnju i u prosincu.
U izvješću objavljenom u utorak blago su snizili procjenu potrošnje po stanovniku u Hrvatskoj u 2014. godini, kada je po njihovim novim izračunima ona bila 41 posto ispod europskog prosjeka. Prema početnoj je procjeni bila 40 posto ispod te vrijednosti.
U 2015. Hrvatska je u novom Eurostatovom izvješću kliznula iza Rumunjske, s obzirom na podignutu procjenu potrošnje rumunjskih građana u prošloj godini, na 41 posto ispod prosjeka Europske unije. U lipnju je rumunjska potrošnja prema Eurostatovim procjenama bila 42 posto ispod europskog prosjeka.
Nižu je razinu potrošnje po stanovniku od Hrvatske među zemljama EU prošle godine bilježila samo Bugarska, 47 posto ispod europskog prosjeka.
Luksemburg je pak zadržao vodeću poziciju na ljestvici zemalja EU sa stvarnom individualnom potrošnju po stanovniku 37 posto iznad prosjeka Unije, čime je EUROSTAT također potvrdio lipanjsku procjenu.
Na drugom je mjestu Njemačka s potrošnjom po stanovniku 23 posto iznad prosjeka, što je za jedan postotni bod slabije no što je Eurostat procijenio u lipnju.
U Austriji, Danskoj, Belgiji, Finskoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Nizozemskoj i Švedskoj potrošnja po stanovniku bila je prošle godine 10 do 20 posto iznad prosjeka EU.
Najbliže su tom prosjeku u 2015. bile Italija, Irska i Cipar.
Španjolska, Litva, Portugal i Malta čine skupinu zemalja u kojoj je potrošnja po stanovniku prošle godine bila 10 do 20 posto ispod prosjeka. Slijede Češka, Grčka, Slovačka, Slovenija, Poljska i Estonija s potrošnjom 20 do 30 posto ispod prosjeka EU.
Potrošnju 30 do 40 posto ispod prosjeka bilježile su prošle godine Latvija i Mađarska, dok su Rumunjska, Hrvatska i Bugarska na začelju s potrošnjom 40 posto ispod prosjeka Unije, pokazale su nove procjene Eurostata za 2015. godinu.
Rumunjska s najvećim povećanjem potrošnje od 2013. godine
U Eurostatu napominju da u većini zemalja EU nije bilo značajnijih promjena u potrošnji po stanovniku u razdoblju od 2013. do 2015. godine. Izdvajaju Rumunjsku kao zemlju s najvećim rastom potrošnje po stanovniku, koja je u 2013. bila 46 posto ispod prosjeka da bi 2015. bila 41 posto ispod prosjeka Unije.
Zamjetno je povećanje potrošnje zabilježeno i u Bugarskoj, Litvi i Estoniji, napominju u Eurostatu.
Najveći je pak pad potrošnje po stanovniku u promatranom razdoblju zabilježio Luksemburg, gdje je ona 2013. godine bila 45 posto iznad prosjeka da bi 2015. bila 37 posto iznad te vrijednosti.
Među zemljama sa zamjetnijim smanjenjem potrošnje po stanovniku izdvajaju još Nizozemsku, Austriju i Grčku.
Potvrđen jaz i mjereno BDP-om po stanovniku
Veliku razliku među zemljama EU potvrđuje i pokazatelj BDP-a po stanovniku mjerenog paritetom kupovne moći, koji je u lani u Luksemburgu bio čak šest puta veći nego u Bugarskoj.
Pritom je u Luksemburgu bio više nego dva i pol puta veći od prosjeka EU. U Eurostatu ipak upozoravaju da se takav rezultat u velikoj mjeri može pripisati inozemnim radnicima EU koji pridonose stvaranju BDP-a a nisu uključeni u izračun BDP-a po stanovniku.
Bugarska je pak imala najniži BDP po stanovniku, 53 posto ispod prosjeka EU, pokazuje izvješće. Slijedi Rumunjska s BDP-om po stanovniku 43 posto ispod prosjeka.
U skupini je i Hrvatska koja je prema izračunu Eurostata prošle godine bilježila BDP po stanovniku 42 posto ispod prosjeka Unije, čime je EUROSTAT također potvrdio lipanjsku procjenu. Potvrđena je i procjena za 2014. godinu prema kojoj je hrvatski BDP po stanovniku bio 41 posto ispod prosjeka Unije.
Mađarska, Latvija, Poljska, Grčka, Litva, Estonija, Portugal i Slovačka čine skupinu zemalja s BDP-om po stanovniku 20 do 40 posto ispod prosjeka EU.
U Sloveniji, Češkoj, te na Cipru i na Malti BDP po stanovniku niži je od europskog prosjeka 10 do 20 posto.
Najbliže su tom prosjeku Italija i Španjolska s BDP-om po stanovniku do 10 posto ispod prosjeka, i Finska, Velika Britanija i Francuska gdje je on u 2015. bio do 10 posto iznad prosjeka Unije.
U skupinu onih s najvišim BDP-om po stanovniku, 20 posto i više iznad prosjeka EU, svrstali su se - uz Luksemburg - Njemačka, Austrija, Danska, Švedska, Nizozemska i Belgija.
>> Hrvati će u dućanima i kafićima u prosincu potrošiti milijarde kuna!
Osamdesetih godina prošloga stoljeća u doba "mraka" SR Hrvatska je bila zemlja u kojoj je prevladavala kultura rada, kultura rada u kojoj je malo tko bio nezaposlen. Končar je proizvodio i prodavao bezbroj transformatora, Hidroelektra je gradila brane diljem Svijeta, hrvatska brodogradnja je bila daleko razvijenija od južno korejske ... Jednostavno je u Hrvatskoj bilo bezbroj tvrtki koje svojim radnicama ne samo da su osiguravale radno mjesto nego su praktički svi dobivali stanove ili kredite za izgradnju obiteljskih kuća. Praktički su sve firme imale svoja odmarališta na moru. Generalno je Socijalistička Republika Hrvatska u gospodarskom pogledu puno bolje stajala od Španjolske, Portugala, Grčke ... Gospodarstvo SR Hrvatske je bilo toliko jako da je 1995. Hrvatska unatoč kriminalnoj pretvorbi i ratu i dalje puno bolje stajala od Mađarske, Poljske, Slovačke, baltičkih zemalja ... Nakon kriminalne privatizacije devedesetih godina došao je cunami Kalmete, Sanadera, braće Žužul u vidu dva do četiri puta skupljih cesti u odnosu na ne baš čednog Čačića. Što znači da su po kilometru autoceste krali dvadeset do četrdeset puta više u odnosu na spomenutog Čačića. I eto nas u 2016. godini u kojoj čak i Rumunji imaju veću kupovnu moć od Hrvata. A Hrvatska i dalje nije riješila ništa. Praktički nitko unatoč 17 puta većem broju sudaca od jedne Velike Britanije nije odgovarao za taktiku spržene zemlje od strane HDZea i ekipe Tomčića i Bandića kod kojih čak i kvadrat WCea košta kod prvoga 13.500€ po kvadratu a kod Mikija 5.000€ po kvadratu. I što je jedini problem Hrvatske da baba ne zna pritisnuti Push. Kada se "bakice" nauče da pritisnu push onda će ih valjda voda odnijeti.